Dok susjedne države uredno pristupaju popisu stanovništva, u Bosni i Hercegovini ga ni naredne godine, a ni u naredne tri, čini se, neće biti. Procjene pokazuju da smo u posljednjoj deceniji izgubili oko milion stanovnika, pa vlastima i nije u interesu prikazati stvarno stanje, stava su upućeni.

Hrvatska je popisu stanovništva pristupila prošle godine. Srbija će 1. oktobra. BiH, i u ovom slučaju, kasni. Iz državne Agencije za statistiku, između ostalog, navode da će aktivnosti u vezi sa pripremama i organizacijom popisa biti preduzete kada to državni organi budu smatrali neophodnim.

“Utvrđeno je da se prijedlog Zakona ne može finalizovati na način i u roku kako je to predloženo usvojenom inicijativom Denisa Zvizdića jer dva ključna elementa prijedloga Zakona o statistici, budžet i datum početka popisa, ne mogu biti definisani bez utvrđivanja i pripremanja svih popisnih elemenata”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

A državni organi, prema svemu sudeći, ne ocjenjuju prioritetnim ovo pitanje. Naredne godine planiran je popis poljoprivrede, koji nije urađen 65 godina, ali na evidenciju o brojnosti i strukturi stanovništva čekat ćemo još dugo s obzirom na to da pripreme traju tri do pet godina.

“Ono što bi svakako taj popis pokazao, što se pokazalo i u slučaju Hrvatske i nekih drugih zemalja koje su obavile popis, da je jako veliki broj stanovnika napustio zemlju, odnosno, da je za deset godina došlo do velikog pada broja stanovnika”, naveo je Dalio Sijah sa portala “Istinomjer”.

A upravo ovo može biti razlog odlaganja bh. vlasti da pristupe ovoj obavezi, jer kako opravdati procjene da je za deceniju BiH izgubila oko milion stanovnika.

Osim toga što se i na posljednji popis čekalo 22 godine, rezultati tada, 2013. godine, da nas je nešto više od tri i po miliona bude sumnju naučnih krugova, s obzirom na to da se u BiH od 1996. godine bilježi negativan prirodni priraštaj.

“Sad se održava popis stanovništva u Srbiji, sve okolne države imaće ovu evidenciju u popisnom krugu i znaće s koliko stanovnika raspolažu. Nažalost, popis je ovdje političko pitanje, objektivno, nekome, nije u interesu da se zna koliko nas ima”, mišljenja je Aleksandar Majić iz Centra za demografska istraživanja.

Dinamika odlazaka ne usporava, ali i dalje ne alarmira politički vrh. Najviše stanovnika izgubile su Posavina i Zapadna Hercegovina.

“U Odžaku, Orašju, Modriči, Doboju, Derventi, Brodu, od Ljubuškog i gradova koje smo obišli, zabilježili smo da je 15.000 otišlo u ovoj godini”, istakla je Mirhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak i integracije BiH.

Pojedini mladi, iako o tome razmišljaju, ipak imaju vjere. Ali ne u političare, nego u sebe.

“Zadovoljna nisam, ali ne bih napustila državu jer mi kao mladi i studenti ipak imamo nekog potencijala i ovdje”, “Na mladima svijet ostaje, i zato niko ne bi trebalo da ide iz svoje države. I oni koji odu, na kraju se vrate”, “Zavisi, ima trenutaka kada sam zadovoljna, gdje se ne bih selila nigdje, ali što više razmišlja nekad bih i otišla, za svoje veće prilike, da studiram negdje drugo”, kazali su nam.

Mladi jesu budućnost, ali kako unaprijediti sadašnjost koja ni tokom predizborne kampanje, nije ni u fokusu stranačkih programa.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad