U BiH se jede i ono što je u EU zabranjeno: "Donesite propis! Zašto je naš život manje vrijedan?!"

Posljednjih mjeseci javnost svjedoči nizu zabrinjavajućih slučajeva - od voća s višestruko prekoračenim količinama zabranjenih pesticida, preko prehrambenih proizvoda s potencijalno kancerogenim supstancama, do pošiljki mesa vraćenih s granica Evropske unije zbog prisustva opasnih bakterija.

Šta zaista jedemo i koliko su građani BiH zaštićeni? O ovim temama, sistemskim slabostima, kontrolama, ali i odgovornosti institucija i trgovaca, razgovarali smo sa Saninom Tankovićem, direktorom Agencije za sigurnost hrane BiH.

Pojačane inspekcije

U Newsroomu naveo je kako se glavna sigurnost hrane sastoji od niza karika, te da ako bilo koja karika pukne, nešto će se loše desiti.

"Što se tiče sigurnosti hrane, najveću odgovornost hrane snose subjekti u poslovanju sa hranom. Međutim, svi ostali učesnici u lancu mogu isto tako da doprinesu na način da trgovci koji jednom kad se uveze meso, jednom zaleđeno meso može se uvoziti samo za preradu. Da se tačno zna gdje je meso potrebno, koje su količine otišle na koju lokaciju i koji proizvodi građanima. I mislim da se u većini slučajeva to radi. Međutim, ko hoće da se zbavi nelegalnim radnjama, uvijek može nešto tako da napravi. Mi konkretnih slučajeva nemamo, ali u suštini vrlo je bitno, da postoji jedna slijedljivost. Znači, odakle su uvezli meso, koje su količine, koje je to meso, gdje se ugradilo, u koji proizvod i da se jasno u deklaraciji zna porijeklo onoga što se jede. Potrošači imaju svoju veliku ulogu u tome i oni su ti isto koji bilo kakvu nepravilnost uvijek trebaju prijaviti. Za godinu dana, mislim da smo imali desetak, petnaest radnji i prijava. Ako nešto nije uredu mi smo uputili nadležnim organima na postupanje", rekao je Tanković za N1.

Ističe kako je sigurnost hrane obaveza svih nas te svako bilo ko može da doprinese poboljšanju u smislu uvoženja sigurnog proizvoda, ima svoju ulogu. Ali odgovornost ne može biti na potrošaču - ističe.

S obzirom da je tokom praznika potrošnja veća, Tanković navodi da su tada pojačane i inspekcije.

"Ja poluzvanično znam da su inspektori pojačano radili u mjesecu decembru, znači za praznike, da su nastojali da spriječe bilo kakvu vrstu manipulacije. Bilo je dosta prijava i dosta je bilo kažnjenih, sankcija za određene nepravilnosti u rangu pojedinih subjekata", dodao je.

Hrana s višim vrijednostima pesticida može biti uvezena u BiH, u EU ne može

Kazao je kako su u lancu uvoza odgovorni i oni koji donose propise, predlažu ih i usvajaju.

"Mi nastojimo da ih implementiramo i da budemo ekvivalentni našim građanima, našim kolegama, prijateljima, poznanicima koji žive u Evropskoj uniji. Ja uvijek kažem, zašto bi naš život bio manje i više vrijedan u odnosu na život bilo koga u Evropskoj uniji? U ovom kontekstu usklađenosti propisa, pogotovo propisi koji su tehničke prirode, propisi koji su samo brojevi koji život znače, znate, mi za pojedine pesticide u državi imamo propisane po nekoliko hiljada puta više vrijednosti nego što su u Evropskoj uniji. Ne znači da će proizvođač iz Evropske unije to da distribuira u Bosni i Hercegovini, ali ja hoću da kažem da se sasvim to legalno možete napraviti, jer trgovci najbolje poznaju propise. I ako imate slučajno namjeru proizvoditi nešto u Evropskoj uniji što ne može da plasira u Evropskoj uniji, on to slobodno može da plasira u Bosni i Hercegovini. Mi smo imali situaciju kada je ređena pošiljka breskve ili krušaka, zaboravio sam iz Republike Hrvatske. Zato što su podržavali pesticide više u odnosu na količine propisane u Evropskoj uniji. Kada se roba vraćala, mi smo dali nalog inspektoru da to provjeri, on je provjerio i tvrdio da tačno postoji ta određena koncentracija tog pesticida, ali kada je uporedio sa propisima, propisi su jasno rekli da je to u skladu sa propisima. Bosna ne zna da se takva roba može plasirati u državu. To je problem", istakao je.

Problem propisi koje ne donose oni koji trebaju

Kada je u pitanju pošiljka zamrznute piletine u kojoj je utvrđeno prisutstvo bakterije, a koja je također uvezena iz RH, Tanković navoidi da je sklonjena, stavljena pod nadzor i da nije plasirana na tržište Bosne i Hercegovine.

No, uprkos svem mjerama ističe - rizik uvijek postoji.

"Ako vam neko kaže da rizika nema, znajte da taj ne zna šta vam priča ili ne želi da vam kaže istinu. Rizik uvijek postoji. Međutim, suština je da taj rizik svedemo na jedan minimum kako bismo osigurali da ono što se jede, što se plasira u javnoj potrošnji, da bude zdravstveno ispravno. Velikih epidemija nema, ako govorite o mikrobiologiji, nisu zabilježene. Ono čega se ja bojim, i čime se bavim čitavu karijeru jesu štetni ostaci, pesticidi, antibiotici, teški metali i tako dalje, koji mogu na ovaj način da zaostanu u hrani životinjskog porijekla i biljnog porijekla, tu posljedice ne vidite odmah. Kada to konzumirate nešto, jedete, jedete godinama i onda se desi da se pojavi kancerogena oboljenja, koja su vrlo često u Bosni i Hercegovini. Mislim da jedan od razloga može da bude i taj što nemamo propis u saglasnosti sa Evropskom unijom i što jednostavno takvu hranu dopustimo da naši građani, moje dijete, vaše dijete, bilo ko od nas jede, to nije u redu. I zato apelujem, ko god je u prilici da stvarno učini maksimum da da od sebe, da bi takav propis ugledao svjetlo dana, propis koja apsolutno ne znači nikakvo oduzimanje nadležnosti, ni u kom smislu, nego jednostavno, kao što sam već rekao, to su brojevi koje samo treba prepisati, donijeti, uspostaviti - donese", rekao je Tanković.

U suštini u BiH jedem onu hranu koja se u većini Evrope ne smije konzumirati. Zbog toga su propisi vrlo važni. Tanković je podsjetio i na banane koje su prošle godine uvezene i stajale zbog ivoke količine pesticida.

Kupujte proizvode s deklaracijom

Pitali smo i kako se građani mogu probati zaštititi prilikom kupovine mesa, ali i druge hrane.

"Uvijek kažem, kupujte gdje možete da pročitate deklaraciju. Čitajte deklaraciju i ako se nešto desi, onda bar znate ko je to proizveo. Kupovinu naslijepo izbjegavati, hranu naručivati na neke načine koji su sumnjivi u smislu da ne znate to porijeklo, strogo izbjegavati, ako kupujete na pijacama, kupujete od ljudi koje manje ili više poznajete. Teško je prepoznati. Vi možete prepoznati pokvareno meso, ali ne možete prepoznati otrove, ne možete vidjeti da li neki proizvod sadrži pesticide u višim količinama nego što je to propisano. To se laboratorijski može odrediti. Iz istog razloga možda i pojačati, to je poruka za sve, ne samo za potrošače, nego za sve da se pojačaju laboratorijske analize", poručio je direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad