Trka s vremenom
U BiH vrijeme za pravdu će potrajati još "nekoliko decenija"

Iako su suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju omogućila kvalifikaciju djela još od 1995. godine i osudu brojnih odgovornih, pravosuđe i dalje goni učesnike u genocidu u Srebrenici, piše francuski Liberation.
Zločin nije ostao nekažnjen. Na neki način, on je i dalje aktuelan. I danas je masakr u Srebrenici predmet istraga, naloga za hapšenje i suđenja. Samo u januaru ove godine, bh. pravosuđe optužilo je za "genocid" pet bivših vojnih policajaca iz Zvorničke i Bratunačke brigade Vojske Republike Srpske. Optuženi su za učešće u zarobljavanju i prisilnom zatvaranju više od 829 bošnjačkih muškaraca i dječaka u sali škole u selu Ročević, blizu Zvornika, u julu 1995. godine. Bh. suci su također podigli optužnicu protiv četiri vojnika Milićke lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske. Terete se da su zarobili i pogubili grupu od 31 bošnjačkog muškarca i dječaka nakon pada enklave koja je trebala biti pod zaštitom UN-a u julu 1995. Pravda spaja historiju sa sadašnjošću.
Već u prvim sedmicama nakon masakra više od 8.000 Bošnjaka u regiji Srebrenice, počele su se otkrivati informacije o razmjerama zločina. Dana 10. augusta 1995. godine, Madeleine Albright, tadašnja ambasadorica Sjedinjenih Država u UN-u, predstavila je Vijeću sigurnosti "poražavajuće" dokaze o masovnom pogubljenju muslimanskih civila: sedam satelitskih fotografija regije koje prikazuju grupe pojedinaca, površine "svježe iskopane" zemlje i svjedočenje 63-godišnjeg Bošnjaka koji je preživio masakr. U to vrijeme, Washington je tvrdio da je između 2.000 i 2.700 ljudi sahranjeno u nekoliko masovnih grobnica u regiji. U jesen 1995. godine, vlasti Republike Srpske (RS), jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine, pokušale su izbrisati tragove svog zločina ekshumirajući hiljade tijela iz primarnih grobnica kako bi ih ponovo zakopale u mrežu sekundarnih grobnica. To veliko brisanje tragova je bilo neuspješno.

Dva udružena zločinačka poduhvata
Dana 16. novembra 1995. godine, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), osnovan dvije godine ranije, udara snažno. Rat u BiH i dalje bjesni, ali sud podiže optužnicu za genocid protiv Radovana Karadžića, predsjednika RS-a, i Ratka Mladića, komandanta oružanih snaga RS-a. Nakon zauzimanja enklave 11. jula, vojni zapovjednik je paradirao Srebrenicom govoreći da je kucnuo "čas za osvetu Turcima". Dugo u bjekstvu, dva mozga RS-a su uhapšena, a zatim osuđena na doživotni zatvor, 2019. i 2021. godine.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju zaključio je postojanje dva udružena zločinačka poduhvata u julu 1995. godine: jedan s ciljem pogubljenja muslimanskih civila iz Srebrenice, a drugi s ciljem prisilne deportacije bošnjačkog stanovništva iz zaštićenih enklava UN-a. Najbolja ilustracija toga data je tokom suđenja Vujadinu Popoviću i drugima između 2006. i 2010. godine, na kojem se sudilo sedmorici bivših visokih oficira vojske i policije bosanskih Srba. Dobili su kazne od pet godina do doživotnog zatvora, posebno za "genocid".
Prvi koji je osuđen za genocid od strane MKSJ-a bio je vojnik, general Radislav Krstić. Godine 2001. osuđen je na četrdeset šest godina zatvora, kazna koja je samo tri godine kasnije smanjena na trideset pet godina za "saučesništvo u genocidu". Godine 2024., nadajući se da će tako osigurati milost sudaca za prijevremeno puštanje, priznao je djela "genocida". To je priznanje koje zabija klin u negatorski stav nekih lidera zauzetih podrivanjem stvarnosti činjenica i sjećanja na masakr iz 1995. "Ne postoje genocidne nacije", napisao je Krstić u pismu kojim podržava svoj zahtjev. "Genocid u Srebrenici počinili su pojedinci koji su jedini krivi, koji bi trebali biti odgovorni za svoja djela i nedjela. [...] Nažalost, ja sam jedan od njih", napisao je. Dvadesetak visokih političkih i vojnih zvaničnika suđeno je pred MKSJ-om i Međunarodnim mehanizmom koji ga je naslijedio nakon zatvaranja suda 2017. godine. Još jedna ključna sudska odluka također je omogućila kvalifikaciju djela. Međunarodni sud pravde – koji odlučuje o sporovima između država – zaključio je 2007. godine da su "događaji u [Srebrenici] zaista predstavljali genocid". Prije nego što je dodao da je "Republika Srbija prekršila obavezu sprečavanja ovog genocida".
"Nedostupnost osumnjičenih"
Do tog datuma, posebno odjeljenje za ratne zločine Tužilaštva Bosne i Hercegovine, osnovano 2004. godine, već je izdalo svoje prve optužnice. Ima poseban regionalni tim, broj 6, samo za Srebrenicu. Podigao je optužnice protiv otprilike 60 osoba za "genocid", "saučesništvo u genocidu", "zločine protiv čovječnosti" i druga krivična djela vezana za ratne zločine počinjene u regiji u julu 1995. "Ovaj tim radi na predmetima u fazi istrage koji se tiču desetinama prijavljenih ili osumnjičenih osoba", navodi Tužilaštvo BiH u e-mailu upućenom Libérationu. "Glavni problem u mnogim od ovih slučajeva je nedostupnost osumnjičenih koji borave u susjednim ili drugim zemljama čiji su državljani", navodi se u odgovoru.
Hikmet Karčić, saradnik na Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, tvrdi da je otprilike "40.000 ljudi učestvovalo u genocidu u julu 1995., a da nisu nužno počinili zločine". On procjenjuje da će biti potrebno "nekoliko decenija" da se dođe do kraja ovog sudskog procesa.
U Sarajevu, Tužilaštvo odbija dati bilo kakvu "preciznu procjenu". Međutim, uvjerava da će "to potrajati dugo". U izvještaju objavljenom 2022. godine, Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi navela je da je za cijelu BiH gotovo "500 predmeta ratnih zločina, koji uključuju više od 4.000 poznatih osumnjičenih, još uvijek pred tužilaštvima u zemlji. Više nije pretjerano tvrditi da, sa svakim danom koji prođe, vjerovatnoća postizanja pravde za preostale žrtve zločina počinjenih tokom rata opada. Pravda je sada u trci s vremenom".
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare