Zbog obilja informacija nakon tragičnih događaja u Srbiji, ogromnog, svakodnevnog, stresa kojem smo izloženi, ponovno preispitujemo ulogu očuvanja mentalnog zdravlja. Struka stava da se od pandemije potreba za stručnom pomoći blago popravlja, ali da je "neinvestiranje u mentalno zdravlje" i dalje izraženo, čemu svjedoče i posezanja za antidepresivima.

Na posljednje događaje teško je ostati imun. Zbog toga je, smatra struka, neophodno na vrijeme oblikovati svijest o potrebi očuvanja mentalnog zdravlja kako bi naš um mogao pravilno da se uhvati u koštac sa svim izazovima.

“Sve emocionalne reakcije koje se jave, negdje se očekuju. Naravno, svi će sada nekako gledati na svoju djecu, jer djeca su naše najveće bogatstvo, i kada se desi ovo, gdje stradaju djeca i mladi ljudi, gledamo svoju budućnost, a na njima je razumljivo da je intenzitet reakcija još veći”, kazala je Slađana Cvetković, psiholog i psihotarapeut.

“Veoma je važno i šta mi dobijamo kroz medije, kao informacije. I u tom smislu, prisutnost medija na odgovoran i validan način je nešto što daje barem zrno povjerenja u ono što čujemo i sprečava i mistifikaciju i dezinformacije i pokušava da kontroliše rizik od paničnih reakcija”, objasnila je Nevena Čalovska, psiholog.

Međutim, ono čemu svjedočimo jedan je u nizu pokazatelja da rad na mentalnom zdravlju nije vrednovan kako bi trebalo. Da se u mentalno zdravlje “ne investira”, svjedočimo svakodnevno, smatraju pojedini psiholozi. S druge strane, drugi smatraju da odlazak psihologu nije tabu tema kao ranije, te da se pogled na potrebu stručne pomoći, posebno nakon pandemije, postepeno mijenja.

“Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja nije floskula i ljudi sve više postaju svjesni toga. Kod mladih, ta svijest nekako je razvijenija. Vrlo često mi se obraćaju roditelji koji kažu da njihov tinejdžer, dijete, je iskazalo želju i potrebu da porazgovaraju sa psihologom”, istakla je Cvetković.

Da je svaki razgovor bolji od ćutanja i preventiva mentalnim bolestima, pa i mnogo većim posljedicama, svjesni su i pojedini roditelji, ali i njihova djeca.

Nemali broj građana, utjehu traže u različitim lijekovima.

Koliko smo izloženi stresu najbolje ilustruje podatak da u BiH raste potrošnja antidepresiva i lijekova za smirenje. Prema zvaničnim podacima državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva krajem prošle godine, uvezenih i proizvedenih antidepresiva i lijekova za smirenje bilo je u vrijednosti oko 22,6 miliona maraka.

Više u prilogu Tatjane Drljić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad