U Sarajevu opet zagađenje: "Udišemo otrov, institucije imaju svu opremu, ali ne i volju za rješenje problema"

Zrak u Banjaluci, Tuzli i, naravno, Sarajevu, gradu koji opet prednjači na svjetskim listama zagađenosti, označen je kao nezdrav. U većini drugih bh. gradova nezdrav je za osjetljive grupe, a tek je u Livnu, Mostaru i na Ivan-sedlu kvalitet zraka dobar. Godinama ista slika: najave rješenja postoje, ali se u praksi ne primjenjuju.

"Mi smo prošle godine dobili novi federalni zakon o zaštiti zraka i uz zakon je trebalo bit doneseno nekih 15-ak pravilnika. Rok za njihovo donošenje je bio godina dana, istekao je u septembru. Niti jedan jedini nije donesen. Znači i ovo jada od inspekcije kada imamo i kada izađe da kazni nekog zagađivača oni ga ne mogu kazniti", naveo je Anes Podić iz Eko akcije

Kotlina u kojoj se nalazi Sarajevo oduvijek je pogodovala stvaranju smoga, ali ga je neplanska gradnja učinila gotovo nerješivim problemom. Struka godinama upozorava na važnost ventilacionih koridora, a među mladim inžinjerima bilo je i kreativnih prijedloga. Ventilatori ili dronovi koji bi razbijali smog, izgledno, nisu bili rješenje koje su vlasti željele ozbiljno razmatrati.

"Institucije imaju opremu, imaju dronove. Možda treba za taj Modul kupiti neke elektronike, ali i to imate, to nije ništa skupo. I imamo aerosol, i recimo najsigurnija, najnamaprihvatljivija je stona sol, koja košta po kili marku 1,50 KM i treba vam, dakle, nekih cca 7,50 KM. U suštini mi imamo sve, samo nemamo volje", kazao je još u januaru ove godine mašinski inžinjer Damir Hanić.

No ekološki aktivisti upozoravaju: čudesne tehnologije nema. Zrak se može popraviti samo uklanjanjem izvora zagađenja, postepeno i planski.

"Nema nikakve čudesne tehnologije koja može 'špricati' nebo iznad nas. Rješenje je da se ide izvor po izvor zagađenja i da se on uklanja jedan po jedan dimnjak, peć po peć, auspuh po auspuh", dodao je Podić.

Vlada Kantona Sarajevo planira takav pristup. Nedavno odobrenim kreditom od 22 miliona KM predviđeni su zamjena ložišta, utopljavanje zgrada, ekološki prihvatljiviji prijevoz i zelena gradnja. Do tada, kažu doktori, sarajevski zrak ostaje tihi ubica koji godišnje, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, uzrokuje više od tri hiljade smrti.

"Niko ne može biti pošteđen od ovog zagađenja koji prema vrijednostima kvaliteta zraka koji mi imamo i ako ih pratite vidite da su 20 puta više od dozvoljene. Udišemo otrov. Znači ovo što je u ovom vazduhu nikome ne može biti dobro", pojasnila je pulmologinja Gorana Krstović.

Pošto sistemskih rješenja nema građani sami moraju sačuvati svoje zdravlje. Stoga su preporuke u ovakvim danima da čak i ne izlaze iz kuće ili ukoliko moraju da nose maske. A preporučeno je da se radi na imunizaciji tokom cijele godine.

"Vi morate da mislite o zimi tokom cijele godine. Kad dođe zima vi biste trebali imati svoj imunitet već spreman da dočekate sve ono što može da sačeka. I da te viruse kao dobar domaćin ugostite, ali i da se fino odbranite od njih", poručila je doktorica Krstović.

Budući da rješenja ostaju u obliku prijedloga ili predviđena samo na papiru i sada je pred građanima glavnog grada Bosne i Hercegovine teška i zagađena zima. Preporuke ostaju da osjetljive kategorije iz kuća dok je koncentracija smoga visoka i ne izlaze, a i svi drugi se na takvom zraku ne bi smjeli uopšte dugo zadržavati.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad