U povodu tridesete godišnjice ubistva Sarajlija na Kazanima nadomak Trebevića, u glavnom gradu BiH održava se konferencija sa ciljem doprinosa razvoju kulture sjećanja i izgradnje mira kroz percepciju memorijalizacije Kazana.

Organizatori konferencije su Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) u saradnji sa Fondacijom Friedrich Ebert BiH (FES) i Forumom civilna mirovna služba BiH (forumZFD).

Iz organizacije su napomenuli da da se odnos javnosti prema istom u prethodnih trideset godina kretao od dominantnog ignorisanja sjećanja na ovaj zločin, pa do podizanja spomen-ploče žrtvama na tom lokalitetu koja ne daje informaciju o konceptu samog događaja, niti o izvršiocima zločina.

Kako na proces gledaju učesnici konferencije?

Jedna od njih, analitičarka Tanja Topić istakla je da su udari u procese u suočavanju s prošlošću dolazili uglavnom sa institucionalne sfere.

S tim u vezi, podsjetila je na rezultate studija koje ukazuju da su najveći generatori govora mržnje u BiH političari.

Nakon što građanstvo, potaknuto ovakvim govorom, “uzme stvari u svoje ruke” i reaguju kako ne treba, naredni problem je šutnja institucija koja je, kaže Topić, saučesništvo sa svim zločinima koji se dešavaju.

Urednica Oslobođenja, Vildana Selimbegović, napominje da je inicijativu za obilježavanjem Kazana pokrenuo Svetozar Pudarić, a odluku Gradske uprave Sarajeva “koja je to odlučila minimizirati” smatra sramotnom.

Urednik BIRN-a, Denis Džidić, naglašava da ova priča podsjeća na brojne druge u BiH, te dodaje – suštinski problem nisu ljudi, već politike.

“Sada treba govoriti o tome da je jedan od 14 prioriteta EU za BiH zapravo suočavanje sa prošlošću. Ovo je jedno od ključnih pitanja. U godini kada raste broj napada na povratnike – ovo je pitanje svih pitanja”, podcrtao je Džidić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad