Arman Mulić trenutno boravi u Nigeriji gdje pomaže oko razvoja i provedbe ljetnih kampova za djecu u naseljima za interno raseljene osobe. Mulić, između ostalog, djecu uči i bosanski jezik i za N1 detaljno otkriva otkud on u Nigeriji i šta mu je cilj boravka u ovoj zemlji.

Da Bosna i Hercegovina ima uspješne mlade ljude nije novost. Međutim da ih karijera i želja za ovim znanjima i vještinama odvede u Nigeriju to baš nemamo često priliku čuti.

Arman Mulić je u Sarajevu završio jezički smjer Prve bošnjačke gimnazije. On za N1 objašnjava da je tokom srednjoškolskog obrazovanja volontirao i učestvovao na projektima od regiona do Rusije.

“Nakon završetka srednje škole, započeo sam studij Globalna vladavina u Italiji na Univerzitetu u Rimu. U Rimu sam postao dio međunarodne porodice studenata sa svih strana svijeta, te sam pronašao prijatelje iz Italije, Kostarike, Francuske, Jordana, Španije, Ruande, Bolivije, Brazila i mnogih drugih. Tokom studija sam bio aktivan kao Predstavnik međunarodnih studenata svoje generacije i jedini student iz Bosne i Hercegovine. Također, na trećoj godini sam učestvovao na Festivalu Diplomatije u Rimni razmjeni sa kadetima zračne flote na Italijanskoj Akademiji ratnog zrakoplovstva u Pozzuoli-ju jednoj od najstarijih zrakoplovnih akademija na svijetu”, pojasnio je Mulić za N1.

Tokom studiranja, Mulić kaže da je dosta vremena prvodio volontirajući pripremajući pakete hrane za Rimljane koji žive u problematičnim kvartovim, koji su kako kaže, skloni prisustvu i uticaju mafije.

“Obzirom da sam diplomirao prije nekih mjesec dana, jedna od mojih profesorica me je pozvala da joj pomognem oko organizacije STEAM kampova za interno raseljenu djecu u Nigeriji. Profesorica Hauwa Ibrahim koja mi je prodavala predmet Ljudska prava, provela je život kao advokatica za ljudska prava te je čak dobila Saharov nagradu Europskog parlamenta za ljudska prava koja je dodijeljena Nelson Mandeli. Trenutno predaje na Harvardu, te je osnovala svoj institut u Nigeriji, gdje je jedan od projekata upravo ovaj kamp na kojem trenutno radim kao organizator i predavač. Kroz Institut mira ove godine sam dobio priliku da pomognem oko razvoja i provedbe ljetnih kampova za djecu u naseljima za interno raseljene osobe u Nigeriji”, istakao je Mulić za naš portal.

O boravku u Nigeriji, Mulić navodi da je baš kao i Bosna i Hercegovina bogata kulturnom raznolikosti i prirodnim resursima te ukazje da se u Nigeriji dešavaju društveni i ekonomski izazovi koji, kako navodi, ugrožavaju njenu stabilnost.

“Za mnoge mlade iz Sjeverne Nigerije život u ovakvim okolnostima dovodi do nezaposlenosti, društvene izolacije i beznađa, što ih čini zrelim za ekstremističke grupe poput Boko Harama koji pod krinkom religije masovno regrutiraju mlade nudeći im izlazak iz siromaštva. Kao rezultat ovakve slike na sjeveru, gotovo tri miliona osoba je raseljeno tokom aktivnosti Boko Harama u Nigeriji. Nasilje Boko Harama pogodilo je 26 miliona ljudi u regiji oko jezera Čad, a raselilo se 2,6 miliona. Izniman broj interno raseljenih osoba smješteni su u kampove u blizini Abudže, gdje trenutno boravim sa dva volontera iz italije i jednom volonterkom iz Njemačke”, rekao je Mulić za N1.

Kroz različite kampove koji se odnose na nauku, tehnologiju, inženjering, umjetnost i matematiku, Mulić kaže da mladi imaju mogućnost, a sve sa misijom da ih izvuku iz ralja Boko Harama.

“Naime, veliki broj djece koju smo susreli dolaze iz države Borno na sjeveru odakle su pobjegli, često bez roditelja koji su život izgubili u napadima terorističkih grupa. Tako da djeca kojoj prodajemo dolaze iz prilično tragičnih okolnosti, te su primorani da počnu raditi jako rano zbog čega gledaju na obrazovanje kao gubitak vremena”, navodi Mulić.

Djeci u Nigeriji Mulić prenosi i znanja iz bosanskog jezika a video prizori koje nam je poslao zaista bude najdivnije emocije.

Djeca u Nigeriji uče bosanski jezik. pic.twitter.com/FH1iGjIlxu

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) September 6, 2022

U Nigeriji će Mulić ostati još nekoliko sedmica i onda će nastaviti da u svijetu traži i dodatna znanja i vještine koja će proširiti njegove vidike. Sve će to, kako nam je rekao Mulić, biti s ciljem da nekada prenese u svoju BiH.

“Ja nisam otišao u inostranstvo na studiranje iz ovih razloga. Naprotiv, moja iskrena želja je bila proširiti vidike, pronaći načine da iskoristim svoje znanje u Bosni i Hercegovini i da nastavim predstavljati Bosnu i Hercegovinu. Nažalost, mislim da je dosta mladih osoba izgubilo strpljenje i da je ostalo zatočeno u vrlo crnoj slici našeg društva. Sa druge strane, ne vidim odlazak mladih iz BiH u inostranstvo kao lošu stvar, već kao vrata za napredak, sticanje radnog iskustva i učenje novih jezika. Problem nastaje kada mladi ljudi počnu osjećati da moraju napustiti svoju državu zbog nedostatka prilika za razvoj”, rekao je na kraju Mulić za N1.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad