Nakon što je prošlo više od mjesec dana od poplava koje su, između ostalog, pogodile područje Općine Jablanica, Elektroprivreda Bosne i Hercegovine prošle je sedmice započela čišćenje uz pomoć dostupne mehanizacije i osoblja iz HE na Neretvi (koju čine HE Jablanica, HE Grabovica, HE Salakovac). Govoreći o nagomilanom otpadu u području brane direktor podružnice Nijaz Begić je za N1 potvrdio da su ogromne količine otpada već izvađene, a određene količine su, uz dozvolu lokalnih vlasti, već prebačene na deponiju "Uborak" kod Mostara koja je višedecenijski problem tog grada.
Đani Rahimić, direktor Javnog poduzeća “Komunalno” Mostar, izražava zbrinutost zbog sve veće količine otpada koji je inače problematičan za odlaganje.
“Odlaganje otpada je jedan globalni problem, a pogotovo u ovakvim situacijama onemogućenog kretanje, pristupa i povećane količine otpada. Moram priznati da komunalno preduzeće ne gospodari deponijom ‘Uborak’, dakle u tom smislu mi nemamo detaljne informacije o odlaganju otpada na tu lokaciju. Ono što smo mi kao komunalno preduzeće s našim kolegama iz Jablanice radili jeste zbrinjavanje jednog dijela ambalažnog otpada koji je zbog onemogućavanja pitke vode, odnosno korištenja vode iz vodovoda, bila je povećana potrošnja flaširane vode u Jablanici i dobili smo zahtjev od kolega iz Jablanice da pomognemo u tom smislu da zbrinemo taj ambalažni otpad koji ostaje nakon korištenja”, pojašnjava Rahimić.
Dodaje da je komunalno preduzeće, na čijem je čelu, na području Jablanice postavilo desetak kontejnera za ambalažni otpad, te da je jednom sedmično vršeno njihovo pražnjenje.
“Taj otpad će se reciklirati i on je deponovan privremeno na naše reciklažno dvorište u Mostaru, a uskoro će biti prerađeni i, da kažem, prodat na tom tržištu sekundarnih sirovina”, kaže Rahimić.
Što se tiče ostalog komunalnog otpada, ističe da mostarsko komunalno preduzeće nije učestvovalo u njegovom zbrinjavanju.
“Vidjeli smo, naravno, da se gomila jedan dio tog otpada u akumulaciji HE Grabovica, da su ga oni privremeno deponovali na nekom svom prostoru, da se on još uvijek čisti i tu dijelimično ima ovog ambalažnog otpada, dijelimično su to naplavine drveta koji se može, da kažem, deponovati i na nekom odlagalištu koje nije sanitarno, jer se ne radi o nekom opasnom otpadu ili vrstama ovoga komunalnog otpada”, napominje.
Budućnost deponije nepoznanica?
Deponija Uborak kod Mostara je višedecenijski problem. Mještani kao rješenje vide da vlasti pronađu neku novu lokaciju za deponiju ili gradnju spalionice otpada. Prema odluci Federalnog ministarstva za okoliš i turizam, trebalo je da bude zatvorena ove godine. Umjesto zatvaranja, odobren je projekat proširenja.
Govoreći o deponiji Uborak, gradonačelnik Mostara Mario Kordić je još 2022. godine kazao kako Mostar ima petogodišnji plan prilagodbe. No rješenja, čini se, i dalje nema na vidiku.
“Javno preduzeće Deponija koje gospodari deponijom izradilo je sa svojim konsultantima jedan plan prilagodbe, odnosno plan zatvaranja deponije i u njemu su navedeni koraci koji se trebaju provesti ka zatvaranju deponije”, podsjeća Rahimić.
Ali tu, nastavlja, nije specificirano šta dalje uraditi s otpadom, nego je studija fokusirana samo na lokaciju i na njene specifikacije.
“Javna komunalna preduzeća iz Mostara, u suradnji sa Gradom Mostarom, iduće sedmice, 19. novembra, organizira jedan okrugli stol gdje su pozvani eminentni stručnjaci iz Austrije koji su se, između ostalog, bavili izgradnjom spalionica. Tu smo naravno pozvali sve resorne ministre, načelnike općina. To će biti jedan okrugli stol zatvorenog tipa, dakle, za predstavnike vlasti kako bi se svi oni inormirali i razgovarali o nekim mogućnostima zbrinjavanja tog otpada na moderne načine, koje, između ostalog, podrazumijevaju i izgradnju spalionica”, dodaje Rahimić.
Kaže da je izgradnja spalionice kompleksan problem i zadatak koji zahtijeva širu društvenu zajednicu. Smatra da nijedan grad u BiH nema dovoljno ni kapaciteta, ni snage da se u takav projekt upusti samostalno.
“Smatram da se tu treba uključiti i Federacija i kantoni, i više gradova da bi se to napravilo zajednički. Tako da u tom kontekstu je ovaj okrugli stol važan da ipak svi zajedno na jednom mjestu probamo razmijeniti mišljenja i doći do nekog pravca kojim treba da se krećemo u budućnosti. Svakako da je to problem koji je evidentan, koji postoji, koji se treba riješiti, ali on zahtijeva zaista angažman šire društvene zajednice i eksperata raznih struka”, ističe.
Izgradnja spalionice otpada samo za HNK ili za šire područje?
Prema informacijama kojima Rahimić raspolaže, spalionica otpada bi trebala biti na niovou dva ili tri kantona ili čak na federalnom niovu.
“Da li to uključuje Mostar, Konjic, Jablanicu, Sarajevo… Mislim sad je to neka detaljnija priča koju treba razraditi, ali definitivno mi smo toliko mala populacija i mala količina otpada da to treba dodatno da se analizira i da obuhvati, kao što sam rekao, više kantona”, dodaje.
Sporno odlaganje otpada, ali i reciklaža
Mještani su u više navrata optužili vlasti za nepravilno upravljanje otpadom, nerad, ali tvrde i da je na “Uborak” odlagan, osim komunalnog i animalni, te medicinski otpad. Rahimić ističe da javno komunalno prduzeće vrši prikupljanje isključivo komunalnog kućnog otpada.
“Da li neko u taj komunalni kućni otpad ubacuje nešto drugo, to je pitanje za inspekciju i za komunalne redare koji trebaju kontrolirati tu vrstu posla, a mi ne primjećujemo takve stvari. Ono što ja vidim na terenu jeste da postoje privatne firme koje prikupljaju medicinski otpad po raznim privatnim klinikama, poliklinikama, pa i ovim državnim bolnicama. Na kraju krajeva Federalni fond za zaštitu okoliša i resorno ministarstvo FBiH kontroliraju ove velike bolnice koje su u njihovoj nadležnosti, koje možda proizvode najviše tog medicinskog otpada. Tako da bi to bilo pitanje za njih da se zaista dokaže i provjeri gdje taj medicinski otpad završava. Koliko sam ja upoznat, sve te institucije su obavezne da vode evidenciju o proizvedenom otpadu i da dokazuju inspektorima gdje su ga zbrinuli. Za sav taj medicinski otpad mora postojati dokumentacija, ali ono što naše preduzeće definitvno ne vrši jeste prikupljanje takvog otpada, niti njegovo odlaganje”, pojašnjava Rahimić.
Prošle godine iscurila je informacija da na deponiju “Uborak” godišnje stigne preko 30.000 tona otpad od čega se reciklira samo 13 posto. Razlog tome je, pojašnjava Rahimić, je to što su do sada radnici na deponiji, iz komunalnog otpada, pokušavali izdvojiti dio koji se može reciklirati. Međutim, ova praksa se pokazala neefikasnom, dodaje.
“Iako je to dobar rezultat za tu vrstu tehnologije, jednostavno je to postalo prevaziđeno i danas u svijetu, a evo i kod nas smo započeli s tim sistemom jeste da pokušavamo da otpad odvojimo na mjestu nastanka putem tzv. zelenih otoka ili reciklažnih dvorišta, da tamo gdje ljudi kreiraju taj otpad u svojim domovima, odmah odvajaju otpad i šalju ga na reciklažu. Na taj način će se sigurno povećati procenat odvojenog otpada, s tim da mi planiramo zadržati ovaj dio odvajanja sekundarnog na deponiji i na taj način možemo povećati procenat, jer uvijek jedan dio otpada ostane. Vi ne možete natjerati sve građane da oni poštuju to i da odvoje baš sav otpad”, kaže Đani Rahimić.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
.mxf-550x360.jpg)
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!