Cijene voća i povrća na domaćim tržnicama divljaju pa je za sve više porodica pravljenje zimnice pravi luksuz. Ipak, đaci banjalučke Poljoprivredne škole ljubiteljima vitamina iz tegle, zimu bi mogli olakšati. Na policama školskog magacina već nude gotove proizvode po cijenama nižim od tržišnih.

Kisela paprika, cijela ili sječena, karfiol, paradajz sos, ajvar ili prirodni sok – magacin Poljoprivredne škole u Banjaluci dupke je pun teglama punih vitamina koje će u svoj dom preseliti Rodići koji tu pazare prvi put, a nakon što su se o radu magacina informisali preko interneta ne sumnjajući u kvalitet.

“Prvenstveno kvalitet, mislim da je kvalitet dobar, a cijene su povoljnije nego u marketima. Povoljnije je sigurno za nekih 10 do 20 posto najmanje”, rekla je Jelena Rodić.

To potvrđuju kupci koji se u ovaj mali market sezonskih poljoprivrednih proizvoda stalno vraćaju. Anđelko je završio upravo Poljoprivrednu školu prije 40 godina. Onaj dio potreba koje ne može da zadovolji njegova bašta nadoknađuje proizvodima đaka i profesora koji već godinama od njegovih jabuka za njega prave vrhunski sok, što je usluga koju nude i ostalim građanima.

“Ja to radim već ima, ne znam koliko godina i odličan sok imaju, a imaju dobre i ove sve ostale proizvode”, dodao je Anđelko Maksić.

Od polja do trpezarijskog stola, to je put proizvodnje koji isprate učenici Poljoprivredne škole u Banjaluci koji realizuju zajedno sa svojim profesorima koje nadziru tehnolozi kako bi njihova proizvodnja bila potpuno zdravstveno ispravna.

Pun magacin dokaz je da se mnogo radilo, čak i tokom ljeta jer klimatske promjene ove godine dospijeće ploda ubrzale su za 20-ak dana, pa je u školi profesora i đaka na praktičnoj nastavi bilo i tokom raspusta.

“Naša proizvodnja je pod budnim okom od sjemena do ove teglice, sigurno 15 inženjera se vrti oko same proizvodnje što povrća, od plastenika do prerade istih”, pojasnio je Nemanja Jelić, profesor praktične nastave u Poljoprivrednoj školi Banjaluka.

I nisu proizvodi od voća i povrća jedini koje nude đaci ove škole. Tu su i četiri vrste sira u zimskom periodu, pekarski proizvodi, a prošle godine i kraft pivo “Maturant”. Sve što prodaju ulože, a od dijela zarade osiguravaju besplatne obroke za učenike iz socijalno ugroženih porodica.

“Poljoprivredna škola u sklopu praktične nastave sredstva obezbjeđuje upravo iz vlastitih sredstava znači sav repromaterijal koji nam je neophodan da bi mi dobili proizvod. Znači da bi kupili jednu teglu, sirćetnu kiselinu, određene začine sve je to potrebno kupiti i to upravo kupujemo od novca koji je zarađen u sklopu naše praktične nastave, u sklopu školskog Magacina”, naglasio je Bojan Bakal, direktor Poljoprivredne škole Banjaluka.

Iskustvo sa praktične nastave Ivoni Kovačević, učenici drugog razreda ove škole donijelo je drugačiji pogled na hranu i znanje kojim je unaprijedila kvalitet zimnice koju pravi njena baka. Ljubav prema tradicionalnom načinu pravljenja hrane nju je i motivisala da upiše smjer prehrambeni tehničar.

“Svako kad neko kaže upisao sam Poljoprivrednu školu, prva pomisao je, jao treba kopati, orati, a zapravo nije tako. Zapravo je dosta drugačije”, dodala je učenica Ivona Kovačević.

I zato što se poljoprivreda smatra nepopularnim zanimanjem ova škola često nije prvi izbor svršenih osnovaca, iako je potreba za hranom stalna i u globalnim okvirima sve veća, a umijeće njene proizvodnje sve češće se smatra pravim bogatstvom.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad