Udruženja u BiH traže odgovore od stranaka: "Pacijentu koji čeka lijek nije dovoljno reći da će sistem jednog dana biti bolji"

Liste čekanja, nedostupne terapije, nedostatak ljekara i korupcija neki su od problema koje građani prepoznaju u zdravstvenom sistemu. Ipak, iskustva nisu ista.

"Korupcija. Ne znam više šta. Kad god dođeš, ne možeš doći na red da tražiš ono što ti treba, nego moraš ići okolo, a to ti već traži pare", "Koliko ja znam, nemam problema s njima", "Termini daleko. Tražite termin, dobijete po pet, šest mjeseci da čekate i onda vas oni šalju privatnicima. Privatnici to završe i to je malo neuredno", "Dobro, sve u redu", neka su od iskustava koja su podijelili građani Sarajeva.

Drugi, pak, smatraju da je deficit ljekara u BiH najveći problem:

"Treba zaposliti više ljekara, naći finansijska sredstva i šta već, to ministri znaju. Mislim da je malo ljekara koji pokrivaju sve."

Na pitanje hoće li program određene stranke u koji bude uključeno rješavanje tih problema uticati na glasanje, odgovor je:

"To je već politika, sigurno hoće. Ako obećaju više građanima, bolje zdravstvo, sistem, mislim da će biti nekih rezultata, ako se ta obećanja izvrše."

Upravo zato pacijentska udruženja od političkih subjekata ne traže samo obećanja o reformi zdravstva, već i konkretne odgovore. Poslali su im pitanja o tome kako planiraju riješiti problem dostupnosti lijekova i osigurati redovno ažuriranje lista, ukinuti liste čekanja na terapije, uspostaviti jedinstven registar pacijenata i ishoda liječenja, unaprijediti zaštitu prava pacijenata te osigurati njihovo aktivno uključivanje u proces donošenja odluka.

"Smatramo da građani imaju pravo, prije nego što daju svoj glas, znati kakve konkretne odgovore i mjere nude određeni politički subjekti. A kada je riječ o zdravlju, odgovori nikako ne mogu biti opšti. Pacijentu koji čeka lijek nije dovoljno reći da će zdravstveni sistem jednog dana biti bolji, pacijentu koji čeka terapiju mjesecima nije dovoljno reći da će biti reforma zdravstva. Pacijentima su potrebne konkretne mjere, jasni rokovi, odgovornost i rezultati", kaže Adisa Velić, projektna menadžerica Inicijative "Glasaj za život".

Za pacijente, međutim, problem nije samo u tome šta im sistem obećava, već i koliko se za ostvarivanje svojih prava moraju sami boriti.

"Pacijenti su predugo bili prisiljeni da se sami snalaze, da pišu dopise, da traže sastanke, da objašnjavaju zašto im je potreban lijek i liječenje, da dokazuju da njihovo pravo zaista postoji. Zdravstveni sistem ne bi smio funkcionisati tako. Zato pacijent ne bi smio biti osoba koja se najviše bori za ostvarivanje prava i svog liječenja", ističe Alma Stefanišin iz Udruženja oboljelih od reumatskih bolesti "Snaga".

Jedan od konkretnih zahtjeva odnosi se i na dostupnost savremenih terapija, posebno za oboljele od teških i malignih bolesti.

"70 posto onkoloških pacijenata ulazi u zdravstveni sistem tek nakon pojave simptoma i taj podatak jasno govori u kakvom se stanju nalazi naš zdravstveni sistem i da se on mora mijenjati", upozorava Zlatan Planinčić iz Udruženja "Mijelom u BiH".

"Urađen je prijedlog nove revidirane liste. Na toj listi, prema našim saznanjima i saznanjima profesionalaca, ljekara koji su učestvovali u izradi takve liste, uključene su nove terapije, nove molekule, kao i u svim naprednim zdravstvenim sistemima Evrope i svijeta. Međutim, formalno, birokratski, ta lista od strane Vlade nije donesena. Trenutno, i to ponovo ponavljamo kao papagaj, naši građani se liječe starim, zastarjelim terapijama. Nove, inovativne terapije su uvrštene na listu, ali se ne mogu primijeniti", dodaje Sead Sefić iz Udruženja oboljelih od raka prostate FBiH.

Od političkih stranaka zato traže da se o ovim pitanjima izjasne prije izbora. Ne samo šta će mijenjati, već i kada i na koji način. Jer za pacijente rokovi nisu političko obećanje, već pitanje kvaliteta života.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad