U Modriči je izbjegnuta ekološka katastrofa. Pravovremenom reakcijom vatrogasaca i građana ugašen je požar na Grudonskoj jami u kojoj je gorjelo 25.000 tona potencijalno kancerogenog otpada. Dan poslije pitanje koje nad ekološkom bombom lebdi više od deceniju - zašto jama nije uklonjena i čija je odgovornost?

Noć je u Modriči, pokazuju to amaterski snimci, upućivala na neizvjesnost. Jutro je, ipak, pokazalo da je katastrofa izbjegnuta, iako je, prisjeća se Milka, bilo dramatično.

Milka Nikšić:

“Bio je veliki požar, bilo je strašno. To je odozdo krenulo kad je veče počela, skroz je do jame gorjelo.”

Milki je, inače, jama među prvim komšijama budući da je od njenog doma udaljena stotinjak metara. Ona, kao i drugi stanovnici naselja Modriča 5, svake godine svjedoče istom.

Milka Nikšić:

“I miris i svake godine je to loše. Miris se osjeti, požar malo malo, slučajno da neke godine ne bude požar. To je najgori problem, ta jama tu.”

Koju stanovništvo više ne želi u komšiluku. Sa problemom Gudronske jame građani žive gotovo 30 godina. Okružena je kućama koje su uglavnom izgradili izbjegli, na placevima koji su im dodjeljivani kako bi se stambeno zbrinuli. Koliki je i kakav rizik jame po stanovništvo, nikada nije detaljno istraženo.

Jovica Sjeničić, Društvo za istraživanje i zaštitu Biodiverziteta u Banjaluci:

“Jama je sama smještena na mjestu gdje su visoke podzemne vode, smještena je praktično u starači u jednom starom toku vjerovatno rijeke Bosne, takozvanoj krivoj bari koja je hidogeološki takva da vjerovatno komunicira sa podezmnom vodom. Kakav je uticaj jame na podezemnu vodu, šta je sa isparenjima iz jame, sa površine, kakav je sastav otpada, koliko je kontaminirano zemljište, u kojem sloju, nekoliko modža stotina metara ili desetina je izvorište javnog vodosnadbijevanja.”

“Kiseli gudron odložen u ovim lagunama opasan je rafinerijski otpad nastao tehničkom obradom istrošenih motornih ulja koji su prikupljani u Rafineriju ulja u Modriču sve od 1967. do 1996. godine. Više decenija traje borba ovdašnjeg stanovništva da ovaj lokalitet konačno bude očišćen.”

Dok zahtjevi građana ostaju neispunjeni ključno je pitanje, čija je odgovornost potencijalna ekološka bomba u Modriči? Jamom upravlja Rafinerija ulja Modriča odakle nema odgovora na upit N1. Resorno ministarstvo odgovara da je pitanje trajnog zbrinjavanja otpada usložnjeno traženjem najpovoljnije tehnologije, ali i prolongirano zbog pandemije Kovida i sankcija Rusiji čija je državna kompanija u vlasništvu Rafinerije ulja. Iz njihovog odgovora proizilazi da je odgovornost na Rafineriji budući da je pitanje zbrinjavanja grudonske jame obuhvaćeno i Ekološkom dozvolom koja važi do 20. maja naredne godine i koja propisuje i nadzor nad otpadom i održavanje jame, do njenog uklanjanja.

“Кontinuirano sprovoditi mjere kako bi se dvije lokacije sa gudronskim otpadom držale pod nadzorom i kontrolom do konačnog zbrinjavanja (redovna kosidba površina u cilju sprečavanja nastanka požara), vršiti provjeru pristupnih puteva i ograde u cilju provjere neovlašćenog pristupa trećih lica.”

Ova informacija opštinsku vlast navodi na zaključak da je po srijedi igranje gluvih telefona, jer su im na sastanku iza zatvorenih vrata predstavnici Rafinerije kazali kako jama nikada nije bila predmet privatizacije i kako je zemljište na kojem se nalazi u vlasništvu Republike Srpske.

Jovica Radulović, načelnik Opštine Modriča:

“Ja ću zatražiti dakle da li da mi odemo u Banjaluku ili da resorni ministar dođe u Modriču da vidimo sa kakvom to oni ekološkom dozvolom barataju, jer nama ta ekološka dozvola nije poznata. Mi znamo iz arhive koju imamo da prva ekološka dozvola nakon privatizacije je glasila u tom smislu da je Rafinerija. Međutim nakon njenog produžetka taj stav iz Ekološke dozvole je brisan.”

Kiseli grudon potencijalno je kancerogen, jer u sebi sadrži ostatke sumporne kiseline, otrovne ostatke aditiva za motorna ulja, hlor, cink i olovo. Njegovo uklanjanje iz naselja obećano je 2015. Da radovi počinju do kraja godine najavila je 2018. tadašnja resorna ministarka. Sam premijer 2019. tvrdio je da radovi počinju uskoro i da će biti finansirani donatorskim sredstvima. Pet godina poslije, jama je i dalje tu, sada ne gori, već nakon požara, isparava.