Energetska tranzicija je neophodna, no za neke bi, nažalost, mogla biti i pogubna ukoliko se ne obavi na pravi način. Poput rudara, i gradova koji od rudnika opstaju. Za rudare su dani slave već odavno završeni. No, šta njih, njihove porodice ali i čitave zajednice, očekuje u budućnosti?

Energetska tranzicija

U devet godina koliko radi u RMU Breza, Armel Jekalović štrajkovao je više od 20 puta. Nebrojeno puta su on i kolege bili zaboravljeni. I strahuju da će biti opet, u novim globalnim izazovima spašavanja ekološke slike planete. Zbog procesa energetske tranzicije, veliki broj zaposlenih u rudarskom sektoru, već traži alternativu. Samo u ovoj godini oko 100 radnika iz rudnika Breza napustilo je posao, a pojedini i rodno mjesto.

“Kad bi se to uradilo na način da se prekvalifikuje radna saga u neka nova društva, u neke nove proizvode kapacitete, to bi išlo na vrlo lakši način, tako da bi bezbolnije grad Breza doživio jednu tranziciju samo sa jednog pogona na drugi, to bi bilo bezbolno, međutim na ovakav način mi da ostavimo nekih 400, 500 radnika bez posla, mislim da bi osjetila i privreda i budžeti”, rekao je Armel Jekalović, predsjednik Skupštine sindikata RMU Breza.

Bilo bi to, kaže načelnik općine Breza, pogubno za ovu zajednicu. Ukoliko bi zaposleni iz rudnika ostali bez posla, bez jasnog daljnjeg plana, Breza ne bi imala, kaže, nikakvu perspektivu. Stanovništva bi se raselilo, a Breza postala poraz Evrope i njenih nastojanja u procesu energetske tranzicije.

“Nije mi jasno zašto neko ne ulaže energiju da evo na jednom primjeru pokaže pozitivnu praksu koja bi se dalje odrazila na druge sredine. Ako je Breza blizu Sarajeva 20-ak km, mislim da to treba da bude imperativ našim institucijama Vladi Federacije, da ovdje naprave jedan jasan plan i program mjera sa jasnim rokovima kako i na koji način da to prevaziđemo”, rekao je Vedad Jusić, načelnik Općine Breza.

No plana i programa očito još nema, kao ni odgovora EP BiH na upit N1. A važno je imati ih, kažu stručnjaci, kako bismo u procesu energetske tranzicije sačuvali ekonomske intrese. Pojedini čak poručuju – u taj proces nipošto ne ulaziti “grlom u jagode”.

“Ja ću malo metaforički kazati – pitanje je ako smo u toj kompoziciji koja putuje ka dekarbnizaciji, jel trebamo trčati u prvi vagon da se tamo natječemo sa onima koji imaju i učinkovitu energetiku i razvijenu ekonomiju ili trebamo biti u nekom smislu na začelju kolone nastojeći sa ovim što imamo što je moguće više stvoriti pretpostavki da pređemo na neku tranziciju”, kazao je Edin Delić, profesor u oblasti “Geookolinski inženjerening”.

Neozbiljan pristup

“Ukoliko se bude sarađivalo i ukoliko bude socijalnog dijaloga mislim da se može uraditi na ispravan način”, kazao je Armel Jekalović iz Sindikata RMU Breza.

Neozbiljnost pristupanja ovom procesu, mogla bi imati visoku cijenu. Najvišu bi mogli platiti oni u rudarskom sektoru. Samo u Federaciji oko 10 hiljada je zaposlenih rudara. Sa očito upitnom budućnošću.

Neki za 5, neki 10, pojedini eventualno duže ali neminovno je da će u narednom periodu veliki broj rudnika u BiH morati biti zatvoren. Čak i bez zahtjeva za karbonizacijom, broj radnih mjesta u ovom setoru će se morati smanjiti jer je utrošak uglja posljednjih godina znatno niži nego što je to bilo ranije. Najosjetljivije je pitanje kako napraviti pravednu tranziciju za ovaj broj radnika. Kako dati otpremnine, kako napraviti nova radna mjesta, kako prebaciti radnike eventualno na druge pozicije. Sve ovo će za BiH kao nerazvijenu i siromašnu zemlju, biće znanto veći izazov nego za razvijene evropske zemlje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad