
Kada su se dogodile katastrofalne poplave, među prvima na terenu bili su pripadnici Federalne uprave civilne zaštite. Ipak, građani su često izražavali nezadovoljstvo, tvrdeći da nije učinjeno sve što je moglo biti urađeno kako bi se spriječile ljudske žrtve i smanjila materijalna šteta.
Oglas
O tome, kao i o planovima za budućnost, u specijalnom programu N1 govorio je Aldin Brašnjić iz Federalne uprave civilne zaštite.
"Naučili smo mi puno toga od poplava 2014. godine. Prošao sam i te poplave. Najviše nas koči prevencija. Prevencija je temelj zaštite i sigurnosti građana. Ulaganje u nju je puno jeftinije nego u sanaciju", istakao je Brašnjić.
"Prevencija nije u nadležnosti civilne zaštite"
Prema njegovim riječima, civilna zaštita ima ograničene nadležnosti kada je riječ o prevenciji.
Oglas
"Najmanje je civilna zaštita tu za prevenciju. Vodotocima prve kategorije upravljaju agencije, druge kategorije kantonalne vlasti, a treće kategorije opštine", pojasnio je.
Brašnjić je dodao da je veliki problem zastarjela oprema, ali da je u protekloj godini izvršena značajna nabavka.
"Sada imamo 60–70 ljudi spremnih za bilo koju prirodnu nesreću. Pokušavamo da uspostavimo saradnju i sa drugim zemljama, želimo da budemo edukovani i certificirani", rekao je.
"Standardizacija i digitalizacija su rak rana"
Govoreći o procedurama, Brašnjić je naglasio da intervencije počinju na lokalnom nivou.
Oglas
"Kada se nešto dogodi, prvo reaguje opštinska civilna zaštita. Tek kada oni iscrpe svoje kapacitete, zovu kantonalnu, a onda i nas. Vizija civilne zaštite mora biti da bude u službi građana, funkcionalna, i da obučava svoje strukture. Rak rana civilne zaštite je standardizacija i digitalizacija", zaključio je.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas