Agresorski napadački rat Rusije protiv Ukrajine unosi razdor i u pravoslavnu crkvu. Dok ruski pravoslavni patrijarh Kiril opravdava rat u Moskvi, ukrajinske pravoslavne crkve kao i neki sveštenici u Rusiji ga osuđuju.

Moskovska patrijaršija je dugo ćutala o ratu“, objašnjava Tomas Bremer profesor ekumenistike, studija istočne crkve i mirovnih studija na Univerzitetu u Münsteru. Međutim, u međuvremenu se to promijenilo. U svojim propovijedima u Moskvi, patrijarh Kiril je Putinov rat prikazao kao legitiman otpor zapadnim vrijednostima. „On to zasniva na gej paradama ponosa”, objašnjava Bremer.

U skladu sa zabranom predsjednika Putina da se ne izvještava o ratu ili da se čak tako naziva, patrijarh za invaziju na Ukrajinu nije koristio riječ “rat” već je govorio o “događajima” i “vojnim akcijama”.

Vjerska raznolikost u Ukrajini

Dok je u Rusiji relevantna samo Ruska pravoslavna crkva, Ukrajinu karakteristiše vjerska raznolikost. Pravoslavno hrišćanstvo ima burnu istoriju u Ukrajini, posebno od nezavisnosti Ukrajine od Sovjetskog Saveza 1991. godine.

U Ukrajini trenutno postoje dvije pravoslavne crkve: s jedne strane, nezavisna Pravoslavna crkva Ukrajine(PCU), koju predvodi mitropolit Epifanije. Ovu crkvu je priznao vaseljenski patrijarh Vartolomej I u Istanbulu, koji nešto kao “počasni poglavar” od oko 260 miliona pravoslavnih hrišćana širom svijeta.

S druge strane, postoji Ukrajinska pravoslavna crkva (UPC), koja je autonomna crkva u sklopu Ruske pravoslavne crkve i u prošlosti se nije često politički izražavala.

Kako se ponašaju pravoslavne crkve u Ukrajini?

„Dvije pravoslavne crkve u Ukrajini nazivaju rat pravim imenom i oštro ga osuđuju”, izjavio je Bremer za DW. U svakom slučaju je od Pravoslavne crkve Ukrajine je to bilo i za očekivati. Ali čak i patrijarh Ukrajinske pravoslavne crkve, koja je ipak dio Ruske pravoslavne crkve, od prvog dana je govorio o “invaziji” na Ukrajinu i pozvao Putina da okonča rat.

“Sinod Ukrajinske pravoslavne crkve je čak pozvao patrijarha u Moskvi da iskoristi svoj uticaj na Putina i da radi na miru”, napominje Bremer. “Ali to je izostavljeno u izvještavanju u Rusiji. Ratni užasi tamo uopšte nisu vidljivi”, kaže Bremer.

Dolazi li do raskola crkve?

„Činjenica da se moskovski patrijarh ne angažuje za mir je dovela do toga da su mnogi episkopi UPC u Ukrajini naložili da ne spominju njegovo ime u molitvi, kao što je uobičajeno”, kaže Bremer. To je čak slučaj i na sjeveroistoku Ukrajine, na ruskoj granici.

„U crkvi se vidi veliko odmicanje od Moskve“, analizira Bremer. Moskovski patrijarh je izgubio povjerenje svoje braće u Ukrajini, a time i mnogih vjernika u zemlji. Oko 12.000 od 38.000 zajednica Ruske pravoslavne crkve nalazi se u Ukrajini i dio su UPC-a, što je prema Bremerovim riječima, skoro trećina.

Otpor postoji i u Ruskoj pravoslavnoj crkvi

Početkom marta, rusko pravoslavno sveštenstvo i sveštenici su objavili otvoreno pismo pozivajući na prekid rata. U pismu, napisanom na ruskom jeziku, pored ostalog piše: „Mi, sveštenici i đakoni Ruske pravoslavne crkve, apelujemo u svoje ime na sve one u čije ime se vodi bratoubilački rat u Ukrajini i pozivamo na pomirenje i hitan prekid vatre”.

Oni govore o “putu patnje na kojem su nezasluženo izložena naša braća i sestre u Ukrajini” i već gledaju u budućnost: “Tužni smo kada pomislimo na jaz koji naša djeca i unuci u Rusiji i Ukrajini moraju premostiti da ponovo budemo prijatelji, da se poštujemo i volimo.” U međuvremenu, pismo je do 08.03.2022. godine potpisalo 286 sveštenika i đakona.

Bremer u intervjuu za DW kaže da je „to veoma hrabro.” To je relativno mala grupa od 286 potpisnika od oko 36.000 sveštenika koliko ih ima u Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Oni su sada podvrgnuti represalijama i progonu od strane ruskih vlasti i tajne službe FSB.

„Ruski pravoslavci” kao religija i kulturni identitet

Privrženost pravoslavnoj crkvi u Rusiji može se smatrati vjerskim i kulturnim. „Ima ljudi u Rusiji koji sebe opisuju kao pravoslavne, ali u isto vrijeme kažu da ne vjeruju u Boga”, objašnjava Bremer i dodaje: “To je također pitanje identiteta.”

Pravoslavno hrišćanstvo je istorijski blisko povezano sa Rusijom, objašnjava teolog, a Putin to koristi. Na primjer, u govoru u kojem je pravdao “vojne akcije” u Ukrajini, osvrnuo se čak i na vjersku dimenziju kada je između ostalog lažno govorio da ruske pravoslavcie progone u Ukrajini.

To je narativ o jedinstvu koji su obje pravoslavne crkve u Ukrajini jasno odbacile – barem od izbijanja rata. „Kakve će efekte rat imati na pravoslavne crkve zavisi od toga kako napreduje i ko će izaći kao pobjednik”, smatra Bremer. On predviđa da će, ako Rusija preuzme Ukrajinu, to značiti kraj nezavisnih ukrajinskih pravoslavnih crkava.

Međutim, Ruska pravoslavna crkva je već izgubila mnoge vjernike u Ukrajini, a možda i neke u Rusiji prenosi DW.