Zbog rata u Gazi Saudijska Arabija mora balansirati između približavanja Izraelu i panarapske solidarnosti, analizira DW.

Njemački kancelar Olaf Scholz ne želi dalje blokirati isporuku borbenih aviona Eurofighter Saudijskoj Arabiji – usprkos jasnoj zabrinutosti kako u dijelovima njegove stranke SPD, tako i kod koalicijskih partnera. Kancelar dijeli ocjenu savezne ministrice vanjskih poslova Annalene Bearbock o tome da Saudijska Arabija zauzima „vrlo konstruktivan stav” prema Izraelu u aktualnom bliskoistočnom sukobu, rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit u ponedeljak (8.1.2024.) u Berlinu. On je istaknuo da je saudijsko ratno zrakoplovstvo koristilo i Eurofightere za presretanje raketa koje su Huti-pobunjenici u Jemenu ispalili prema Izraelu.

Baerbock je već u nedjelju tijekom posjeta Izraelu rekla da se savezna vlada više neće “suprotstavljati” britanskoj želji da izrađuje i isporučuje borbene avione Rijadu. Stav Berlina je ključan, jer ih Britanija može isporučiti Saudijcima samo uz suglasnost Njemačke, s obzirom na to se neki dijelovi aviona proizvode u Saveznoj Republici.

Za Scholza i Baerbock argument „konstruktivnog stava“ Saudijske Arabije očigledno nadmašuje zabrinutost dijela njihovih stranaka u vezi s ulogom Saudijske Arabije u ratu u Jemenu i saudijskim kršenjima ljudskih prava. No, njih dvoje nisu usamljeni u ovom realpolitičkim pristupu. Američki državni tajnik Antony Blinken također se pozitivno izrazio o ulozi Saudijske Arabije nakon posjeta Rijadu u ponedjeljak. Bilo je riječi o normalizaciji odnosa između Saudijske Arabije i Izraela, izvijestio je on nakon razgovora sa saudijskim prijestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom. Prema izvještajima agencija, Saudijci imaju „jasan interes da se ovo nastavi”, rekao je Blinken.

Zbližavanje Saudijske Arabije i Izraela je za sada samo obustavljeno

To znači da Blinken, Scholz i Baerbock dolaze do drugačijih, mnogo pozitivnijih ocjena od nekih stručnjaka za Bliski istok koji su uočili rastuću distancu između Izraela i Saudijaca nakon terorističkog napada Hamasa 7. listopada i rata u Gazi koji je potom uslijedio. Zaustavljanje ovog zbližavanja očigledno je bio jedan od Hamasovih motiva za teroristički napad velikih razmjera. Početkom prosinca, nekoliko sudionika Foruma u ​​Dohi – sastanka arapskih i međunarodnih stručnjaka za Bliski istok – reklo je da je proces izraelsko-saudijske normalizacije „isključen”. Ustvari, Saudijska Arabija je suspendirala proces približavanja, barem za sada, s obzirom na rat s tisućama mrtvih u Gazi. Međutim, to još nije formalno okončano, to je na čekanju.

No, proces normalizacije je već bio uznapredovao. Zbog izjava najviših političara Izraela i Saudijske Arabije, stalno se spekuliralo o skorom zaključivanju povijesnog sporazuma između dvije zemlje, koje još nemaju službene diplomatske odnose, ali imaju neformalne kontakte. Saudijska Arabija je čak otvorila svoj zračni prostor za izraelske avione u ljeto 2022.

Ali, vojni odgovor Izraela na napad Hamasa, koji je u Njemačkoj, EU-u, SAD-u i drugim zemljama klasificiran kao teroristička organizacija, promijenio je situaciju: kao i većina arapskih i islamskih zemalja, Rijad je u službenim izjavama mnogo više kritizirao vojne akcije Izraela od većine zapadnih država. U studenom, na digitalnom samitu država BRICS-a, saudijski princ je pozvao da se više ne isporučuje oružje Izraelu. Pojedini promatrači su, međutim, pretpostavljali da će se Saudijska Arabija pod utjecajem rata u Gazi čak približiti svom najvećem rivalu, Iranu.

Ustvari, saudijski ministar vanjskih poslova Faisal bin Farhan al-Saud preuzeo je vođenje diplomatskog odbora koji su pokrenuli Arapska liga i Organizacija za islamsku suradnju, a koja se zalaže za trenutni prekid vatre, protivno želji Izraela. Važno je napomenuti da su prvi sastanci Bin Farhana o ovom pitanju održani u Pekingu i Moskvi, piše Foreign Policy, a ne u Washingtonu: „Jasan signal Washingtonu da Saudijska Arabija ima druge opcije u ovom multipolarnom svijetu koji se neprestano razvija”, konstatira list. I dodaje: „Saudijske liderske elite žele izbjeći uvlačenje u izraelski diskurs“.

Uprkos svoj kritičkoj retorici o Izraelu, jedna stvar je također jasna, kaže Philipp Dienstbier, šef regionalnog programa zaljevskih država u Zakladi Konrada Adenauera (KAS) sa sjedištem u Jordanu – vanjskopolitički interesi Saudijske Arabije su nisu značajnije promijenili čak i nakon početka rata u Gazi. Na taj način saudijska kraljevina izlazi u susret želji SAD za dobrim odnosima s Izraelom jer se i dalje oslanja na sigurnosno partnerstvo s Washingtonom. „Nakon razočaranja zbog nedostatka odgovora SAD na granatiranje saudijskih naftnih postrojenja 2019. godine, Saudijska Arabija sada očekuje čvršće i pouzdanije sigurnosno partnerstvo sa SAD-om”, rekao je Dienstbier. „Pored toga, Rijad je zainteresiran za podrškom SAD.a njegovom nuklearnom programu, kao i za suradnju u naoružanju.”

Zemlja također ima slične specifične interese i u odnosu na sam Izrael, rekao je on. Kao dio svoje ekonomske modernizacije, Kraljevina traži blisku ekonomsku razmjenu s najvažnijim ekonomijama u regiji. “Izrael tu naravno prednjači, posebno kada su u pitanju visoke tehnologije. Dvije zemlje dijele i zajedničke interese u domeni trgovine i infrastrukturnih projekata”, rekao je njemački stručnjak.

Ali, čemu onda jasna i javna kritika Izraela? Dienstbier misli da je Saudijska Arabija smatrala nužnim da koristi drugačiju retoriku u trenutnoj situaciji. Jer, Kraljevstvo sebe vidi kao nekog tko polaže pravo na liderstvo u islamskom svijetu i stoga ne može normalizirati odnose s Izraelom bez perspektive za Palestince – ali je i državni vrh pod pritiskom velikog dijela vlastitog stanovništva i političke elite. „Zbog ovih različitih perspektiva i interesa, Saudijska Arabija pokušava balansirati od 7. listopada”, rekao je Dienstbier.

Ovisnost o regionalnoj stabilnosti

Usprkos svemu tome, Saudijska Arabija ima ogroman interes da što bolje održi stabilnost regije uaprkos ratu u Gazi. Jer, krize i ratovi u susjedstvu stoje na putu njezinim planovima modernizacije. A koliko su sigurnost i stabilnost trenutno krhki u cijeloj regiji vidi se po napadima jemenskih pobunjenika Hutija na međunarodne brodove u Crvenom moru. „Saudijska Arabija nije potvrdila, ali nije ni demantirala” da su Saudijci presreli nekoliko raketa koje su Hutiji ispalili prema Izraelu, rekao je Dienstbier.

Saudijska Arabija je godinama vodila međunarodnu vojnu alijansu protiv Hutija u Jemenu, paravojnih formacija koje podržava Iran. Nedavno dogovoreno primirje se uglavnom drži, iako je formalno odavno isteklo. Čak postoji i šansa da ratom razoreni Jemen bude trajno pacificiran.

Ali, dok se to ne dogodi, Saudijska Arabija će nastaviti ulagati veće napore da osigura stabilnosti u svojoj regiji. A što se tiče raketa koje su ispalili Hutiji, to se ne bi moralo nužno promatrati kao direktan vojni manevar presretanja u korist Izraela, već prije kao samozaštita, koja također indirektno koristi Izraelu.