Jedanaest godina traje obnova Saborne crkve Svete trojice u Mostaru, sagrađene davne 1873. godine. Nekada najveća bogomolja na Balkanu i simbol Mostara, nakon potpunog rušenja u posljednjem ratu, ponovo je zasjala u novom ruhu. Obnova vanjskog dijela je završena, a okončanje unutrašnjih radova zavisit će od priliva novca. Ukoliko bude finansijskih sredstava Saborna crkva bi svoja vrata vjernicima mogla otvoriti i do kraja godine.

Zvuk crkvenih zvona i pogled ka Sabornoj crkvi svakodnevica je Umije Krajišnik. Kraj crkve živi od svog rođenja pa sve do danas , te je s toga za nju vežu jake emocije. Od prvog dana pomno prati sve radove. S nestrpljenjem, kaže, čeka njihovo okončanje.

“Pa donijet će nam veselje, da možemo samo dočekati da se otvori i da idemo na otvorenje“, priča Umija Krajišnik.

Vjerujući u bolji život Srba u Hercegovini, obnova je počela 2010. godine, a crkva je zidana kamen po kamen. Potpuno isto kao što je građena, jer je riječ o nacionalnom spomeniku kulture. Projekat eksterijera vrijedan 8 miliona KM je završen, te se sada radi na enterijeru i ukrašavanju unutrašnjosti crkve.

“Završili smo kompletno vanjske dijelove, maltere, prozore, zvonik. Jučer je skinuta skela, i počeli smo s unutrašnjim radovima, montaža skele i priprema za unutrašnje malterisanje”, kaže Slaviša Terzić, poslovođa na radilištu Saborne crkve.

Obnovu su pomogli brojni donatori. Tako su i tri sata na crkvi na arapskom, rimskom i staroslavenskom donacije trojice Mostaraca – katolika , muslimana i pravoslavca. Pogled u historiju kaže da je i prije 160 godina, u vrijeme kada je crkva građena, jedan od donatora bio pripadnik islamske vjeroispovijesti. Riječ je o sultanu Abdulazizu, koji je za njenu gradnju izdvojio stotinu hiljada groša.

“Ljudi koji žive ovdje, komšije su jako raspoložene za završetak radova. Donose ljudima koji rade hranu, piće, kafu. Jedan komšija Bošnjak od početka radova svakodnevno brine šta će radnici da pojedu i popiju. Iz te priče došla je priča o satovima koji su donacija Bošnjaka, katolika, pravoslavca”, ističe Duško Kojić, paroh.

Ovaj simbol mira i zajedništva osim za pravoslavce veliku važnost ima i za druge građane Mostara i Hercegovine. Obnovi se raduju mnogi, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. A upravo s idejom za obnovu ovog spomenika kulture počeo je intenzivniji povratak i obnova života Srba u dolini Neretve.

“Ova crkva će imati sve što je potrebno da je nazovemo crkvom onda kada bude ispunjena ljudima, i ti ljudi koji dolaze u hram su oni ljudi koji čine jedan hram crkvom. U tom smislu nadam se da ćemo je ispuniti do kraja i nadam se da će biti dobra poruka onima koji već žive u Mostaru da tu ostanu i da trebaju biti tu. A i onima koji se još nisu vratili da se možda vrate”, poručuje Kojić.

Za okončanje radova nedostaje oko 2,5 miliona KM. Značajnu i obećanu pomoć očekuju od Vlade Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića. Ukoliko ona bude dostavljena, prvi vjernici bi svoju molitvu unutar Saborne crkve mogli obaviti već početkom naredne godine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad