Uoči izborne kampanje: Da li je politička scena u BiH postala "zarobljena država"?

Kajtaz smatra da je jedan od ključnih problema bh. političke scene činjenica da se izborna kampanja praktično nikada ne završava.

Govoreći o tome da li Bosna i Hercegovina više vremena provodi u predizbornim kampanjama nego u rješavanju stvarnih problema građana, Kajtaz je kazao da dvogodišnji izborni ciklus praktično drži političku scenu u permanentnom stanju kampanje.

"Ja bih rekao da u nas kampanja traje i kad nije kampanja. Dakle, imamo taj dvogodišnji ciklus: ako nisu lokalni, onda su opći izbori i stalno smo u nekoj vrsti kampanje", rekao je Kajtaz.

Dodao je da je i sam postdejtonski politički sistem takav da omogućava stalno stvaranje novih političkih kriza i blokada.

"Politička scena u Bosni i Hercegovini, onako kako je ona dijelom zamišljena, a dijelom realizirana u kasnijem postdejtonskom periodu, zapravo je tako napravljena da stalno omogućuje projiciranje raznoraznih političkih kriza, blokada i, ukoliko to nekome odgovara, ukoliko on ne djeluje, tako da kažem pravničkim rječnikom, u dobroj vjeri, onda začas može nastati neki problem oko kojeg će se kasnije mjesecima, pa i godinama, raspravljati i razglabati", kazao je.

Prema njegovim riječima, takav sistem može funkcionisati samo ukoliko najvažniji politički akteri djeluju u dobroj vjeri.

"Činjenica je da zapravo ovaj društveno-politički sistem u Bosni i Hercegovini može funkcionirati u svom punom kapacitetu samo ukoliko svi politički subjekti i najvažnije političke stranke zaista djeluju u dobroj volji. A koliko dobre volje ima u Bosni i Hercegovini i na političkoj sceni i koliko je nekim strankama bitnije da komšiji crkne krava nego da zajedno izađemo, tako da kažem, na zelenu granu, to je jedno sasvim drugo pitanje", rekao je.

Zaključio je da sve to vodi ka stanju gotovo stalne političke krize.

"Tako da sve ovo dovodi do jednog stanja gotovo permanentne političke krize. I da se vratim na početak ovog mog odgovora: dakle, u nas je i kampanja i kad nije kampanja", poručio je Kajtaz.

"Česti izbori nisu donijeli više demokratije"

Kajtaz smatra da sama činjenica da se izbori često održavaju ne znači da je politička scena demokratskija i otvorenija.

"Sama učestalost izbora ne znači da je demokratska scena živa, da ona poštuje neke osnovne principe, da je ona, na kraju krajeva, demokratična. Mi vidimo da u posljednje vrijeme imamo takozvane neliberalne demokratije, dakle, imamo hibridne režime koji samo naizgled izgledaju kao demokratski, koji imaju izbore, koji imaju javne medije, komercijalne medije. Međutim, tačno se zna ko kosi, ko vodu nosi. Tako da kažem narodskim rječnikom, da me svi dobro razumiju", rekao je.

Podsjetio je da je ideja međunarodne zajednice svojevremeno bila da češći izbori omoguće veću političku dinamiku i ojačaju opoziciju.

"Ideja međunarodne zajednice svojevremeno je bila da se tim čestim izbornim procesima na neki način favorizira opozicija, drugačija vrsta razmišljanja, da se izađe iz tih čisto etnonacionalnih koridora. Međutim, dobili smo nešto sasvim suprotno. Zapravo, dobili smo političke strukture koje su permanentno u političkim kampanjama, koje su se zapravo zabetonirale u tim nekim svojim političkim pozicijama", rekao je.

Kajtaz smatra da se u Bosni i Hercegovini može govoriti i o djelimično zarobljenoj državi.

"Imamo jednim dobrim dijelom zarobljenu državu, imamo jedan, pa ja bih se usudio reći, hibridni režim, i pored sve činjenice da izlazimo na izbore", kazao je.

Kajtaz za sinhronizaciju lokalnih i općih izbora

Jedno od mogućih rješenja, prema njegovom mišljenju, bila bi sinhronizacija izbornih ciklusa.

"Mislim da bi ta sinhronizacija izbornog procesa, koju su neki od političara svojevremeno zagovarali, odnosno da uskladimo i opće i lokalne izbore, povoljno djelovala na ukupnu političku krizu u Bosni i Hercegovini i političku scenu", rekao je.

Naglasio je da to samo po sebi ne bi riješilo sve probleme, ali bi političke krize mogle biti rjeđe.

"Ne kažem da bi odmah došlo do neke velike demokratizacije, promjene u političkim stavovima, ali mislim da bi se te krize, koje su ipak permanentne, puno manje i rjeđe dešavale nego što se sada dešavaju", naveo je.

Prema njegovim riječima, političke stranke nakon izbora imaju tek kratak period u kojem bi se mogle baviti stvarnim poslovima.

"Mi imamo samo nekih, otprilike, godinu dana relativnog mira nakon jednih ili drugih izbora, gdje političke stranke mogu nešto napraviti što su obećale ili što su kazale da će uraditi, a obično ne urade. A ovo sve ostalo se opet svede na tu priču: šta je ko rekao, šta je ko obećao, kako i ko na koji način štiti prava i interese svoga naroda", rekao je.

"Izborni sistem treba remont"

Kajtaz smatra da je potrebna šira reforma izbornog sistema.

"Nije nikakva tajna da izborni sistem u Bosni i Hercegovini treba doživjeti jedan remont, da se on treba harmonizirati. Ja sam lično mišljenja da on treba više ići prema principu građanske demokratije, proporcionalne zastupljenosti", rekao je.

Upozorio je da se ne bi trebalo ići prema dodatnoj etnokratizaciji sistema.

"Mislim da Bosna i Hercegovina ne treba tu praviti nikakve eksperimente. Mislim da su konstitutivni narodi i svi drugi građani dovoljno zaštićeni, da ima dovoljno mehanizama i da se nikako ne smije ići u pravcu te dalje etnokratije, jer će to dovesti zaista do potpune podjele, pa vjerovatno i mogućeg eventualnog raspada države", rekao je Kajtaz.

Nove tehnologije, stare navike

Jedna od najvećih novina na izborima bit će šira primjena novih tehnologija, uključujući skenere i čitače biometrijskih podataka.

Kajtaz kaže da je njihovo uvođenje dobro, ali da sama tehnologija nije dovoljna.

"Ja sam taj svoj tekst na mom blogu napisao, odnosno nazvao 'Nove tehnologije, stare navike'. Dobro je da uvodimo nove tehnologije, da Bosna i Hercegovina i u izbornom smislu ulazi u 21. stoljeće, jer smo mi po tehnologiji izbora zapravo bili duboko u 20. stoljeću, što je, naravno, omogućavalo cijeli niz manipulacija, bugarskih, ne znam kakvih, drugih vozova", rekao je.

Podsjetio je i na probleme koji su postojali u ranijim izbornim ciklusima.

"Imali smo ogroman problem sa glasanjem iza 19:00 sati, sa crtanjem preferencija", kazao je.

Kritike kompenzacionih lista

Kajtaz smatra da bi trebalo preispitati i sistem kompenzacionih lista.

"Mislim da isto tako trebamo razmisliti da li su te kompenzacione liste baš ono najbolje i ono što treba Bosni i Hercegovini. One su također svojevremeno zamišljene kao moguće sredstvo da se napravi nekakva unutrašnja dinamika unutar koalicija i političkih stranaka, ali su se u međuvremenu pretvorile opet u neku suprotnost", rekao je.

Dodao je:

"To su postale ekskluzivne liste, to su postale liste za odabrane ljude, za uski krug političkih vrhuški svih političkih partija, bez obzira na to da li su one nacionalne ili nisu, lijevo ili desno. Očigledno je da se svima jako dopada ta ideja da imaju gotovo pa siguran mandat", kazao je.

Tehnologija je pouzdana, ali potreban ozbiljan nadzor

Kajtaz upozorava da digitalizacija izbornog procesa zahtijeva dodatne sigurnosne mehanizme.

"Nove tehnologije jesu pouzdane, jesu tačne, ali isto tako zahtijevaju jedan jako ozbiljan nadzor od strane jednog regulatornog tijela. Na kraju krajeva, i oni koji će sve to skupa nadzirati", rekao je.

Naglasio je da ni digitalni sistemi nisu zaštićeni od mogućih pokušaja zloupotrebe.

"Ja ne trebam baš previše podsjećati sve one koji nas sada gledaju kako je moguće izvršiti upliv putem novih tehnologija. Svi znamo za trojane, za raznorazne viruse, za mogućnosti da se neki sistem jednostavno sruši. Tako da se treba zaista jako puno poraditi na tome da ono što je sigurno ostane sigurno", kazao je.

Prema njegovim riječima, postoje međunarodna iskustva i tehničke garancije, ali dodatni oprez nije naodmet.

"Postoje svjetska iskustva, postoje sigurno i garancije kompanija koje su isporučile ovakvu vrstu opreme, ali mislim da dodatni oprez u slučaju Bosne i Hercegovine nikako nije naodmet", rekao je.

Rezultati brzo, potvrda tek za 45 dana

Govoreći o tome da će rezultati sa biračkog mjesta zahvaljujući novim tehnologijama biti poznati veoma brzo, dok Centralna izborna komisija ima rok od 45 dana za potvrđivanje rezultata, Kajtaz je kazao da je riječ o kombinaciji starog i novog sistema.

"Jasno je da su nove tehnologije vrlo egzaktne, da je zapravo sama bit novih tehnologija, digitalnih tehnologija, da dobijete obradu velikog broja podataka u jako kratkom vremenskom periodu. Međutim, raspodjela mandata u Bosni i Hercegovini je jedno malo komplikovanije pitanje od nekakvog klasičnog izbornog procesa u nekim drugim zemljama koje su malo manje komplicirane od naše, barem u izbornom smislu", rekao je.

Ipak, uvođenje novih tehnologija vidi kao iskorak.

"U svakom slučaju, ja vidim ovo kao jedan iskorak, pogotovo to vidim kao iskorak zbog toga što su neke od najjačih stranaka unaprijed kazale kako to njima ne odgovara, što očigledno ukazuje na to da im se onaj raniji sistem više dopadao", rekao je.

Dodao je:

"E sad, zašto im se više dopadao, ja ostavljam i vama i našim gledaocima da presude. Ne želim nikome upirati prstom, ali ako se nekome sviđa, da to malo banaliziram, da vozi starog fiću od nekih 30 konjskih snaga umjesto najnovijeg električnog automobila koji ima 150 konjskih snaga, onda postoji razlog za to, koji u svakom slučaju nije nostalgija", kazao je.

Hrvatskih 26 miliona eura: "To je i pomoć i politička poruka"

Vlada Hrvatske odobrila je gotovo 26 miliona eura za projekte u Bosni i Hercegovini, a Kajtaz smatra da taj potez ima i političku dimenziju.

"To je i jedno i drugo. Gospodin Plenković i ljudi oko njega u HDZ-u su dovoljno mudri i politički pametni da to ne urade baš u kampanji, ali urade baš par dana prije same kampanje. Tako da je potpuno jasno šta se time htjelo postići", rekao je.

Naglasio je da 26 ili 27 miliona eura jeste značajan iznos, ali ne i presudan za budžet jedne članice Evropske unije.

"26 ili 27 miliona eura nije mali novac. Međutim, za jedan državni budžet zemlje članice Evropske unije, to i baš nije neki veliki novac", rekao je.

Kajtaz: Izostao je državni nivo BiH

Ono što ga u cijeloj priči posebno zabrinjava jeste izostanak državnog nivoa Bosne i Hercegovine.

"Ono što mene najviše brine u cijeloj toj priči je što je nekako tu izostao taj državni nivo. S jedne strane, imali smo premijera jedne države, njegove ministre. S druge strane, imali smo manje-više lokalni nivo", kazao je.

Smatra da je posjeta mogla biti organizovana tako da pokaže više poštovanja prema državi Bosni i Hercegovini.

"Ja mislim da je bilo malo više političke pameti i mudrosti da se sve to moglo napraviti u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Ako ništa, onda barem dio te posjete, da se pokaže respekt prema državi", rekao je.

"Poklon je tačno tempiran pred izbore"

Kajtaz smatra da Zagreb mora uzimati u obzir političke interese HDZ-a BiH.

"Očigledno je da gospodin Plenković mora da razmišlja o tome šta HDZ Bosne i Hercegovine misli, šta očekuje. Njegova duboka država, odnosno duboki HDZ, itekako je zainteresiran za Bosnu i Hercegovinu i očigledno je da je ovaj, tako da kažem, poklon, ili što bi rekli u Bosni, peščaš, nekako tačno tempiran pred izbore da se kaže koga zapravo u cijeloj toj priči Zagreb podržava", rekao je.

Međutim, dodaje da politička scena među Hrvatima u BiH više nije tako jednostavna.

"Opozicija, odnosno oporba, nikada nije bila jača, barem ja ne pamtim u zadnjih otprilike 20-ak godina. Izbori će pokazati koga će ubuduće Zagreb podržavati", kazao je.

Prema njegovom mišljenju, trenutna poruka iz Zagreba ide u korist Draganu Čoviću i HDZ-u BiH.

"Ovo je poruka kojom se želi podržati Čović, HDZ, Filipovićka, ljudi iz tog njihovog kruga. Međutim, ukoliko opozicija uspije da odlomi jedan značajan dio tog izbornog kolača, tih nekih 180 do 200 hiljada glasova, ja mislim da će to imati odjeka i u Zagrebu", rekao je.

Kajtaz: Čović je izuzetno moćna politička figura

Kajtaz smatra da je odnos Zagreba prema Čoviću i HDZ-u BiH u velikoj mjeri pragmatičan.

"Mislim da se Plenković vrlo pragmatično ponaša. Njemu je jasno da bez te vrste podrške teško da će na način na koji sada upravlja, upravljati HDZ-om", rekao je.

O Draganu Čoviću je kazao:

"Nije nikakva tajna da je gospodin Čović izuzetno moćna politička figura, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Hrvatskoj. Ja mislim da je on moćniji od bilo kojeg ministra u Vladi Republike Hrvatske. Jedan od ljudi koji sasvim sigurno može itekako uticati na politička zbivanja", rekao je.

Dodao je da će, uprkos svemu, konačnu riječ imati birači.

"Sve je to tempirano, zapravo, kao jedna poruka iz Zagreba. Ali opet, birači će reći svoje. Oni će na izborima reći da li je to imalo smisla, da li to pije vode", kazao je.

Kritike zbog Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru

Kajtaz je problematizirao i insistiranje hrvatskog premijera na pitanju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

"Mislim da je bilo i pomalo nespretno to insistiranje na Hrvatskom narodnom kazalištu. Znamo kakve to konotacije vuče u Mostaru, da je tu trenutno jedna od većih kriza u odnosima između političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata", rekao je.

Podsjetio je da se u vezi s tim objektom vodi upravni spor.

"Tu se vodi jedan upravni spor. Dakle, pojavili su se umješači iz Muftijstva mostarskog i iz Kantonalnog pravobranilaštva i iz Gradskog pravobranilaštva. Dakle, u pitanju je da li taj objekat ima sve potrebne dozvole i zašto neki drugi objekat ne može dobiti te dozvole. Mislim da je Plenković trebao pokazati malo više mudrosti, pa na neki način zaobići to pitanje u malo širem krugu nego što je to on učinio", mišljenja je Kajtaz.

"Ne gledamo smjenu generacija, nego smjenu lica"

Govoreći o političkoj budućnosti Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, Kajtaz smatra da se ne može govoriti o stvarnoj smjeni generacija.

"Ja to ne bih nazvao smjenom generacija. Ja bih to nazvao smjenom lica, dakle, onoga što mi vidimo na ekranu", rekao je.

Kada je riječ o Dodiku, smatra da će on i bez formalne funkcije ostati izuzetno moćan.

"Ja mislim da će Dodik, dakle, klasični političar koji je poput Vučića, koji je poput, recimo, Putina, može biti bilo šta. Može čak i ne biti bilo šta, kao što smo mogli vidjeti. A opet će biti najsnažnija politička figura u entitetu Republika Srpska i u Bosni i Hercegovini, jer jednostavno napravio je takav sistem", kazao je.

Prema Kajtazovoj ocjeni, Dodik je izgradio političku strukturu koja funkcioniše kao jedinstven organizam.

"Nekoliko krugova pretorijanske garde napravio je i isprepleo je cijeli sistem koji djeluje kao jedinstveni politički organizam", rekao je.

Sličnu strukturu vidi i u HDZ-u BiH, iako ta stranka trenutno ima snažniji opozicioni pritisak.

Izetbegović u kampanju ulazi s "ličnim motivima"

Govoreći o Bakiru Izetbegoviću, Kajtaz smatra da njegov povratak u izbornu trku ima i izrazitu ličnu dimenziju.

"Ja mislim da on u ovu izbornu kampanju nekako ulazi sa nekim ličnim motivima. Sve je išlo u prilog tome da on malo povuče ručnu, da se povuče možda malo na neki rezervni položaj. Biti lider političke stranke zapravo znači biti lider svega. To vam u principu treba biti dovoljno u svim političkim procesima, manje-više", rekao je.

Međutim, smatra da Izetbegović želi dokazati da se može vratiti na političku pozornicu.

"On izgleda da ima neki lični motiv da se dokaže, da pokaže da je ta njegova smjena, koja se jednim dobrim dijelom može tumačiti kao nekakav nečasni otpust od strane bivšeg američkog ambasadora Murphyja, koji je na taj način htio zapravo da stvori neku novu političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Pa kad već nije mogao u Banjaluci i u Mostaru, onda je to uradio u Sarajevu", rekao je Kajtaz.

Dodao je i svoju ocjenu pozicije SDA nakon prethodnih izbora.

"SDA je imala jako dobre rezultate, ona je i dalje ostala najjača politička stranka, ali je tim izbornim inžinjeringom i zapravo kasnijim suspendiranjem Ustava maknuta s vlasti", kazao je.

Prema njegovim riječima, Izetbegović je to doživio veoma lično.

"Očigledno je da je to gospodin Izetbegović nekako doživio dosta lično, kao i napade na članove njegove uže porodice i tu personalizaciju cijele te priče. I da on u ovu kampanju, čini mi se, ulazi kao neko ko želi da se slavodobitno vrati i da pokaže da mu ni tako moćni elektori ne odgovaraju", rekao je.

Novi poraz mogao bi otvoriti pitanje njegovog liderstva

Kajtaz smatra da Izetbegović ulaskom u novu izbornu utrku preuzima ozbiljan rizik.

"On je dosta hrabro odlučio da uđe u ovu kampanju. On je već jedne izbore za člana Predsjedništva izgubio. Nisu mu baš neka sjajna perspektiva", rekao je.

Ipak, mogućnost njegovog povratka ne isključuje.

"Nakon ne baš pretjerano dobrih, hajmo tako da kažem, rezultata Trojke, jednog Bećirovića, koga smo više vidjeli, a manje čuli, postoji neka realna varijanta da bi Izetbegović mogao eventualno ponovo dobiti. Međutim, to je poprilično neizvjesno", rekao je.

Prema njegovom mišljenju, Izetbegovićeva kandidatura ima i funkciju očuvanja jedinstva SDA.

"Ja mislim da je on ušao ovdje svjesno u taj rizik, upravo zbog tih nekih svojih personalnih razloga jednim dijelom, a drugim dijelom zbog toga da sačuva jedinstvo stranke i da se ponovo pokaže kao neupitni lider koga, eto, nisu uspjeli slomiti ni najjači", rekao je.

"Živimo u vremenu društvenih mreža gdje se kreiraju narativi"

Kajtaz je ukazao i na način na koji se danas političke izjave prenose i interpretiraju.

"To je jedan vrlo sklizak teren. Vidimo da se njegov svaki korak prati, analizira. Ova izjava o građanskom ratu u Bosni i Hercegovini i tako dalje, da li je ona sad izrečena u nekom kontekstu ili nije, to je druga stvar", rekao je.

Dodao je:

"Ali više nije bitno šta ste vi kazali, poslije je bitno šta drugi ljudi tumače o tome šta ste vi kazali. Očigledno živimo u vremenima društvenih mreža gdje se kreiraju narativi, a kad se kreiraju narativi, dobro je da je nešto istinito, ali isto tako ne mora ni da bude", kazao je.

Kajtaz o Srbiji: Studenti i opozicija možda pripremaju iznenađenje Vučiću

Na kraju razgovora Kajtaz se osvrnuo i na politička dešavanja u Srbiji i potencijalne izbore.

Kazao je da mu je zanimljivo što bi se izborni procesi u Bosni i Hercegovini i Srbiji mogli odvijati gotovo paralelno.

"Isto mi se čini vrlo zanimljivim da je taj izborni proces u Bosni i Hercegovini i u Srbiji gotovo pa paralelan. To je nekih 20-ak dana razlike, ako je vjerovati Vučiću", rekao je.

Podsjetio je na česte promjene najavljivanog datuma izbora u Srbiji.

"Jer Vučić je, negdje sam čitao, u zadnjih godinu dana 35 puta mijenjao datum izbora u Srbiji", rekao je.

Kajtaz smatra da su studenti i opozicija u posljednje vrijeme promijenili taktiku.

"Mislim da su i studenti i opozicija malo promijenili način djelovanja. Pustili su Vučića u taj otvoreni prostor da se on razmaše", kazao je.

"Opozicija i studenti mu ne vjeruju kada kaže datum izbora"

Prema Kajtazovoj ocjeni, Aleksandar Vučić često koristi izbore kao politički instrument.

"Mislim da ni opozicija ni studenti Vučiću ne vjeruju kada kaže da će izbori biti toga i toga datuma, jer to je kod njega vrlo relativna stvar. On voli da utvrdi datum baš onda kad njemu odgovara. On isto ima taj princip čestih izbora, jer zapravo opozicija nema vremena da se pripremi, da izabere ljude, da napravi strategiju. I onda on u tom povoljnom trenutku napravi taj jedan izborni blitzkrieg i ponovo zauzme vlast", kazao je.

"Vučić ne vlada, on upravlja svim političkim procesima"

Kajtaz smatra da je Vučićeva kontrola nad političkim životom Srbije izuzetno snažna.

"Činjenica je da je to čovjek koji već preko deceniju ne da vlada, on zapravo upravlja svim političkim procesima", rekao je.

Naglasio je i njegovu dominaciju u medijskom prostoru.

"Vi ne možete otvoriti nijedan dnevni list, internet portal, televiziju, a da u prvih 15 minuta barem 10-ak minuta ne bude o Vučiću i njegovim pričama, koje su neke ozbiljne, neke vrlo trivijalne", kazao je.

Prema njegovim riječima, Vučić pokušava održavati različite i često suprotstavljene međunarodne pozicije.

"On živi u uvjerenju da u isto vrijeme može biti i kineski i ruski čovjek, da može imati aspiracije prema Evropskoj uniji, da može biti Trumpov čovjek za Balkan, tako da uslovno kažem, i da u isto vrijeme organizira konferenciju nesvrstanih u Beogradu. Dakle, to su ti nonsensi", rekao je.

"Pobjeda, ako je bude, neće biti kao ranije"

Kajtaz smatra da Vučićeva eventualna nova pobjeda ne mora biti tako uvjerljiva kao prethodne.

"Vučić jednostavno pipa i napipava. Neke mu okolnosti idu na ruku, ali on u suštini jako puno improvizira i u nadi da će pronaći u jednom određenom trenutku pravi put do pobjede. Ovog puta pobjeda, i ako je bude, a ona je vrlo upitna, vjerovatno neće biti tako izražena u mandatima kao što je to bila", kazao je.

Kajtaz vjeruje da studenti i opozicija pripremaju novu strategiju.

"Ja mislim da i studenti i opozicija pripremaju iznenađenje Vučiću", rekao je.

Kao potencijalni model vidi objedinjavanje svih protivnika vlasti u jednu političku kolonu.

"Mislim da je taj model mađarski koji se pokazao, dakle, da svi stanu u jednu kolonu, jedni iza drugog, model preko kojeg se Vučić može pobijediti, jer on je zapravo uspostavio potpunu kontrolu nad svim javnim, medijskim i političkim resursima u Srbiji", kazao je.

Prema njegovoj ocjeni, klasična politička debata u takvom sistemu teško može dati rezultat.

"Svaki oblik, hajmo reći, tako uljuđene javne rasprave je unaprijed osuđen na propast, s obzirom na to da se od strane Vučića i njegovih ljudi relativizira, demonizira, postavlja u neki kontekst koji je više stvar lošeg ukusa nego neki pokušaj da se stvari objasne ljudima", rekao je.

Zaključno je poručio da će izbori u Srbiji biti veoma neizvjesni.

"Dakle, bit će zanimljivo u Srbiji i vrlo neizvjesno. Vidjet ćemo kakvu su i jesu li strategiju, prije svega, studenti pripremili za Vučića i hoće li to biti za njega iznenađenje", zaključio je Faruk Kajtaz.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad