Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst i viši zvaničnik Ministarstva vanjskih poslova SAD-a zadužen za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer, doputovali su u BiH. Narednih dana u Sarajevu i Neumu sa bh. zvaničnicima održat će novu, za neke, posljednju rundu pregovora o Izmjenama izbornog zakona. Za sada je potvrđeno da u pregovorima neće sudjelovati članovi SDP-a koji smatraju, kako je bez debokade državnih institucija suvišno razgovaarti o Izbornom zakonu. Obzirom na stavove vladajućih partija, malo je vjerovatno da će dogovor biti postignut.

Dragan Čović i danas je ponovio kako ustupaka ne može biti oko legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda, prije svega u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. Izmjene Izbornog zakona uoblične u dokumentu HNS-a zadnja su crta, kazao je lider HDZ-a, ali i dodao da će se pregovarati

Prema prijedlogu HNS-a u Predsjedništvo BiH birali bi se bošnjački, hrvatski i srpski član koji bi bili predstavnici konstitutivnih naroda i Ostalih. Nakon direktnog izbora u Federaciji članovi bi morali biti potvrđeni u Federalnom domu naroda i to od bošnjačih, odnosno hrvatskih delegata, u RS u NSRS. Ili da pojednostavimo, osoba koja se ne izjašnjava kao pripadnik jednog od naroda morala bi odlučiti za početak da li će se kandidirati na bošnjačku, hrvatku ili srpsku listu i na kraju, ako nekim čudom prođe, trebala bi dodatnu potvrdu od bošnjačkih delegata i hrvatskih delegata, ovisno na kojoj je listi, odnosno NSRS. Da li se ovim rješava presuda u predmetu Sejdić-Finci, jedan od apelanata, Dervo Sejdić, komentira, konstitutivost ne može biti “natkrivljujuća” ustavna kategorija. To nigdje ne piše u presudama Suda u Strazburu, naprotiv.

Sam model izbora također je kompleksan. Članovi Predsjedništva u Federaciji birali bi se iz onih kantona koji prema popisu uz 2013.godine imaju najmanje pet posto tog konstitutivnog naroda, a tako bi bio formiran i Dom naroda Federalnog parlemnta. Tzv elektori na osnovu kojih bi bili izabrani članovi Predsejdništva, odgovarli bi broju delegata u Domu naroda FBIH, tek jedan delegat bio bi odlučen zajednički iz onih kantona koji ne prelaze pet posto jednog naroda. Pojednostavljeno, sarajevski i tuzlanski kanton imali bi minoran značaj u odnosu na izbor hrvatkog člana, kao i primjerice Kanton 10 i Posavski kanton u odnosu na bošnjačkog člana.

Konkretan prijedlog u SDA nisu komentarisali. Bez reduciranja nadležnosti domova naroda, za njih nema nastavka pregovora.

Da su konstitutivnost i domovi naroda alati za korupciju i nejednakost građana, ustvrdio je danas i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u obraćanju Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope. Zatražio je od članova da ne podrže dogovor koji je izvan temeljnih principa Vijeća Evrope”,

“Svi mi dobro znamo da je građanin, pojedinac, nositelj suvereniteta svoje zemlje, što se isto mora primijeniti i u Bosni i Hercegovini. Koristim ovu priliku da vas sve zajedno zamolim da ne pristajete na sve one diplomatske i političke razgovore, koje žele nanijeti štetu Bosni i Hercegovini, a takve ćete razgovore veoma lako prepoznati – oni će biti izvan temeljnih”, kazao je Komšić.

A da li do dogovora može doći. Možda, ako međunarodna zajednica ponudi novi papir koji bi trebao jamčiti prava hrvatskog i ostalih naroda i građana, ali i da je provodiv, odnosno da se niko ne osjeća poraženim, jer ipak je izborna godina.

Milorad Dodik ranije je kazao kako će podržati svaki dogovor u Federaciji ukoliko se ne odrazi na RS aludirajući pritom na indirektni izbor članova Predsjedništva i ovlasti državnog doma PSBiH A SNSD zajedno sa HDZ-om i SDA čini parlamentranu većinu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad