Sloboda medija u Bosni i Hercegovini je u padu usljed novih restriktivnih zakona, neprijateljske retorike i blaćenja novinara od javnih zvaničnika, kao i trajnih sistemskih izazova neovisnosti javnih medijskih servisa, upozoravaju iz Media Freedom Rapid Response (MFRR) mehanizma, čija je zadaća da prati, monitoriše i reaguje na kršenja slobode medija u zemljama članicama EU i zemljama s kandidatskim statusom.

“Iako je zemlja dugo prolazila kroz stagnaciju u napretku u pogledu slobode medija i slobode izražavanja, situacija je doživjela sveukupni pad, čak i nakon što je zemlji dodijeljen status kandidata za pristupanje Europskoj uniji u decembru 2022. Organizacije MFRR-a izražavaju najveću solidarnost s novinarima i medijima koji rade u zagušljivom okruženju i lošim uvjetima rada”, navodi se u izvještaju koji je uslijedio nakon posjete delegacije MFRR BiH, koja je trajala od 22. do 25. oktobra, a u suradnji s partnerskim organizacijama u BiH.

Tokom trodnevne misije MFRR delegacija se sastala s nizom političkih i medijskih aktera u Banjoj Luci, Republici Srpskoj (RS), i u Sarajevu, a izrazili su žaljenje jer predsjednik RS Milorad Dodik nije odgovorio na njihove zahtjeve za sastanak.

Paket restriktivnih zakona

Delegacija je pažljivo proučila paket restriktivnih zakona koji su doneseni ili su trenutno u izradi ili u raspravi u RS, upozoravajući da Dodik “uporno priteže šarafe neovisnim medijima i organizacijama civilnog društva”.

Podsjećaju na nedavne zakonske izmjene koje su ponovo uvele kriminalizaciju klevete, uz opasku da je ovaj zakon napravljen po uzoru na slične problematične zakone u Europi, ali da je njegov utjecaj u RS “pogoršan širim nedostatkom neovisnosti sudstva i tužitelja”.

“Iako je konačni tekst zakona predstavljao poboljšanje u odnosu na prvobitni nacrt, krajnji rezultat ostaje u suprotnosti s međunarodnim standardima ljudskih prava. Delegacija pozdravlja obavezu koju je dao predsjednik Narodne skupštine RS da izvrši reviziju zakona godinu dana nakon njegovog donošenja kako bi se procijenio njegov utjecaj na novinare,” navodi se u izvještaju.

Što se tiče tzv zakona o “stranim agentima”, koji je prošao prvo glasanje u NSRS, njegovo konačno usvajanje bi značilo da su neprofitne organizacije financirane iz inostranstva i aktivne u entitetu RS obavezne da se registriraju i podnose izvještaje o svom radu.

“Medijske nevladine organizacije, koje pod ovim statusom uživaju veću neovisnost, na meti su ovog zakona, koji je osmišljen da ih stigmatizira i dodatno optereti financijskim i administrativnim izvještavanjem”, upozorava MFRR.

Delegacija koja je boravila u BiH je također obaviještena o trećoj zakonskoj inicijativi za izradu novog zakona o medijima u RS, navodeći da se ona provodi u netransparentnom procesu bez odgovarajuće strukture ili procedure imenovanja radne grupe, postavljajući pitanja o njezinom legitimitetu.

“Ovaj paket međusobno povezanih zakona ima za cilj dodatno gušenje prostora za kritičko izvještavanje i doprinosi široj atmosferi pritiska i izolacije među novinarskom zajednicom u Republici Srpskoj. Gledajući zajedno, zakoni predstavljaju egzistencijalnu prijetnju budućnosti nezavisnog novinarstva u RS”, upozorava se u izvještaju.

U međuvremenu, na nivou Kantona Sarajevo, novi nacrt zakona o javnom redu i miru bi ovlastio policiju da sankcionira svakog ko širi “lažne vijesti”, uključujući i online putem. Ovim zakonom proširuje se definicija javnog mjesta na internet.

“Pozivamo vlasti da povuku ovaj opasni dio zakona, koji uključuje nejasne definicije koje bi širom otvorile vrata zloupotrebama i ozbiljno ugrozile slobodu izražavanja”, upozoravaju iz organizacije.

Sigurnost novinara

Kada je u pitanju sigurnost novinara, misija se susrela s nekoliko medijskih radnika koji su bili napadnuti zbog svog rada, kako u Banjoj Luci tako i u Sarajevu. Mnoge istrage o tim napadima još uvijek nisu dovršene, a prema podacima Udruženja BH Novinari, istraženo je samo 25 posto slučajeva koji uključuju novinare u cijeloj BiH, a stopa procesuiranja i dalje je problematična.

Konstatovano je da su fizički napadi relativno rijetki, te da verbalni napadi i uvrede upućene novinarima od strane istaknutih političara i dalje predstavljaju problem. Ocijenjeno je kako “neprijateljstvo i oštra retorika protiv novinara šalje signal javnosti da su novinari legitimne mete nasilja i žrtveni janjci”.

Pohvaljen je rad besplatne linija za pomoć medijima Udruženja BH novinari, i poziva se na uspostavljanje kontakt tačaka u svim policijama i tužiilaštvima.

“Uspostava stalne radne grupe za sigurnost novinara je sljedeći korak u stvaranju integriranog institucionalnog odgovora, te pozdravljamo opredijeljenost Glavnog tužitelja u Kantonu Sarajevo da učestvuje u takvom tijelu”, navodi se u dokumentu.

Regulatorni okvir i medijski javni servis

Posebna pažnja posvećena je Javnom servisu BiH, tačnije Radio-televiziji Bosne i Hercegovine (BHRT), za koju se kaže da ostaje zarobljena u razdoblju višegodišnje krize zbog blokiranog pristupa zakonski propisanim financiranjem takse i nepostojanja održivog modela financiranja, što narušava njegovu institucionalnu stabilnost i neovisnost. Podsjeća se kako je i dalje je blokirano imenovanje novog generalnog direktora, kao i imenovanje novog Upravnog odbora

Što se tiče neovisnosti Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), izvještaj ističe kako je ona i dalje narušena politiziranim imenovanjima direktora i neimenovanjem upravnog vijeća. Selektivan pristup regulatornih radnji Agencije izazvao je zabrinutost, iako su te problematične odluke i dalje rijetke, dodaje se.

MFRR upozorava da je pravni okvir za slobodu pristupa informacijama oslabljen zbog nedavnih zakonskih promjena, što javnim tijelima daje više mogućnosti da uskrate objavljivanje podataka, dodajući nove teške prepreke za novinare i potkopavajući transparentnost.

Presudna uloga međunarodne zajednice

Novinari i predstavnici organizacija civilnog društva koje su se sastali sa delegacijom MFRR su kazali kako očekuju više od međunarodne zajednice. Izrazili su zabrinutost da u procesu označavanja okvira za napredak zemlje prema pristupanju EU postoji rizik da sloboda medija bude zanemarena zbog pitanja kao što su stabilnost i sigurnost.

“S obzirom na strahove da će se situacija u Republici Srpskoj preliti u Federaciju BiH, pozivamo međunarodne organizacije da ujedinjuju položaje, koriste svoj diplomatski utjecaj za odbranu slobode medija u cijeloj zemlji i uvijek budu solidarni s novinarima i medijima. Pozivamo Delegaciju EU da medijska sloboda i sloboda izražavanja postanu visoki prioritet u pregovorima o pristupanju”, dodaje se u saopštenju.

Delegaciju koja je boravila u BiH sačinjavali su Article 19. Europe, Europska federacija novinara (EFJ), Free Press Unlimited (FPU), International Press Institute (IPI), Ossvatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT), kao i medijska organizacija Južnoistočne Europe (Seeto), a podržalo ih je Udruženje BH Novinari.