Dugotrajne suše postaju sve češće, a s njima i problemi u snabdijevanju pitkom vodom u Sarajevu i Istočnom Sarajevu. Nusret Drešković, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta pri Univerzitetu u Sarajevu za N1 je pojasnio koliko su suše ozbiljna pojava koju ne smijemo olako shvatati navodeći da ona prijeti i jednom od najvećih prirodnih resursa - Bjelašnici. Poručio je da je ta bh. planina kontaminirana gradnjom koja se hitno, poručio je, mora zaustaviti budući da se s tog mjesta Sarajevo snabdijeva vodom.

Na početku razgovora nas je interesovalo kako smo se doveli u situaciju da imamo noćne i dnevne redukcije vode i u Sarajevu i Istočnom Sarajevu ukoliko podaci pokazuju da je Bosna i Hercegovina najbogatija zemlja Evrope po zalihama pitke vode?

“Negativni efekti klimatskih promjena su nešto što je nauka predvidjela prije nekih 20 godina. Budući da sam u nauci 30 godina, mi smo već tada počeli skretati pažnju na to da će 20-ih i 30-ih godina započeti s ekstremizacijom i intenzivnim procesima djelovanjem klimatskih promjena, međutim, naši političari i oni koji u ime naroda obnašaju vlast nisu ozbiljno shvatili tada, ali ni danas. I sve se plašim da to neće shvatiti ni u budućem vremenu jer svi mi očekujemo da će neko drugi rješavati naše probleme, a to je jedna velika zabluda. I u tom kontekstu još 2012. godine ekipa sa Prirodno-matematičkog fakulteta je pokušala da područje morfostrukture Bjelašnice s Igmanom i dijela Treskavice koje pripada Kantonu Sarajevo proglasi nacionalnim parkom. Međutim, to je dočekano na nož i ta ideja nije nikada u potpunosti zaživjela. I u međuvremenu se intenzivirao proces izgradnje u svim segmentima ovog neponovljivog prirodnog resursa”, ispričao je Drešković.

“Nismo svjesni da uništavamo jedan resurs”

I u tom kontekstu, nastavlja dalje, ako se govori o Sarajevu, Drešković je mišljenja da je pristup dosta primitivan.

“Ja bih ga tako nazvao u kontekstu činjenice da nismo bili dovoljno svjesni da uništavamo jedini resurs koji se nalazi uzvodno od Sarajeva i koji je jedini taj koji podržava opstojnost grada općenito ne samo kada je pitka voda u pitanju. Dakle, tu je taj jedan veliki problem koji prozilazi iz jednog predatorskog koncepta. Upravo ta gradnja na Bjelašnici mnogo utječe na vodne resurse i ove godine smo došli do nekih historijskih minimuma i ja sam siguran da će u narednim godinama Bačevo i vrela Bosne presušiti zbog infrastrukturnih zahvata (gradnje op.a.) na Bjelašnici i Igmanu koji su naši vodonosnici odakle se akumulira voda u Sarajevskom polju u dva vodonosna horizonta odakle se snabdijevamo vodom. Krčenjem šume, cementiranjem, asfaltiranjem, izgradnjom stambenih i pratećih objekata i svega ostalog što je pratilo ovu vrstu priče, došlo je do poremećaja u strukturi površine. Dakle, krčenje šuma dovodi do toga da nema korjenovog sistema koje u simbiozi sa gljivama drži tu vodu. Znači ta voda se odmah direktno procjeđuje i u tom kontekstu jedna ekološka funkcija šume je izgubljena čim je krčimo. Druga funkcija je da šume u svom okruženju zbog procesa transpiracije vodene pare snižavaju temperaturu za nekih četiri do pet stepeni u odnosu na okoliš koji je bez šume. Dakle, polako i taj resurs trošimo, odnosno, uništavamo. I to je generalno slučaj na području cijelog Sarajeva, a pogotovo na Bjelašnici i mi smo na to pokušali u prostornom planu Federacije BiH skrenuti pažnju da destruiramo, odnosno, uništavamo jedan jedini i neobnovljivi resurs za grad koji podržava našu opstojnost i kada je riječ o vodosnabdijevanju i kada je riječ o ublažavanju posljedica klimatskih promjena”, naglasio je dekan PMF-a.

Posebno je naglasio da svaka pametna zajednica, odnosno, narod grade nizvodno, a ne uzvodno.

“Dakle, prostorno planiranje je ključni proces i aktivnost kojom se ustvari integralno upravlja po slivovima, a ne administrativnim granicama. I tu imamo problem da ako je nešto do moje linije administrativne ili entitetske, onda ovaj gore uzvodno ili nizvodno može raditi šta hoće i to nas je kooštalo i vodoregulacije i poplava koje će sigurno doći u ovom kratkom zimskom periodu kada se ta velika količina poplava izluči. Tako da apsolutno možemo očekivati poplave. Dakle, prema praćenju instrumenata mjerenja, nije nikada problem u količini padavina, ona je otprilike uvijek ista, ali jeste problem u njenim vremenskim raspodjelama. To se promijenilo”, pojasnio je Drešković.

Vlast u BiH ne sarađuju sa intelektualcima

Kako kaže, ljetne vedrine i visok rast temperatura produžuju suše.

“Sada se pojavljuju veoma dugi periodi visokih temperatura i suša koje isušuju i to malo vlage što ima u pedološkom supstratu. I maloprije ste najavili, poljoprivreda ima grdne probleme i to iz dva aspekta. Jedan je da je ta voda iz zemljišta potpuno isparila, zemljište se isušilo, a drugi je što nemamo te sisteme za navodnjavanje koji bi kompenzirali tu vodu. Dolazimo do ključnog problema, a to je nedostatak vodozahvata, odnosno, vodne akumulacije”, istakao je.

Govoreći o vodnim akumulacijama i rješenjima za iste, naš sagovornik navodi da preduzeće Vodovod i kanalizacija u ovom slučaju nema nikakve odgovornosti niti krivice već je u ovom slučaju osnovni problem odnos vlasti prema Univerzitetu, odnosno, mišljenjima i preporukama intelektualaca i profesora koji se razumiju u ovu oblast.

“Ne postoji jednostavno saradnja. Dekan sam PMF-a četiri godine i za vrijeme mog mandata još nisam imao čast da poslujem sa državom, odnosno, sa kantonalnom vladom. Ni sa jednog aspekta. A PMF je jedan od najrazvijenih fakulteta ne samo u državi nego i regiji i to je jedan od načina na koji vlast percipira životne probleme ovih građana. Dakle, ovo je fakultet koji se fundamentalno bavi tim problemima i kada ja mogu to konstatovati onda možete zamisliti šta mogu tu uraditi javna preduzeća. Problem su intelektualni kapaciteti i vlada koja mora sarađivati s Univerzitetom. Nažalost, sada političari smatraju da oni trebaju donositi odluke, a ja smatram da to trebaju raditi institucije dok ih oni (političari) ustvari samo trebaju realizovati”, mišljenja je Drešković.

Pojasnio je i strategiju kojom bi se mogla osigurati akumulacija vode.

“Dosta smo propustili vremena. Mi smo u prostornom planu Federacije BiH i mislim da je to preneseno na kantonalni nivo, planirali izgradnju akumulacije i na Crnoj i Bijeloj rijeci. Ima tu određenih tehnoloških poteškoća kada je u pitanju položaj entitetske linije i u tom smislu prepumpavanje vode, ali to je sve rješivo. Nažalost, u međuvremenu su se hvalili političari unazad jedne decenije za naselje od 40.000 ljudi u slivu Bijele rijeke, a mi tu jedino možemo akumulirati vodu. Akumulacija na Crnoj rijeci je bila planirana 80-ih godina i tu smo mnogo propustili vremena jer se svake godine mora koristiti prilika da se počne s tim projektima. Naravno i tamo se desila nelegalna gradnja jer je naš mentalitet takav, gledaju se lični intersi. I umjesto da smo počeli s tim 2010. godine mi ćemo voe ili naredne godine i to je upitno kao smo krenuli”, naglasio je.

Upozorenje građanima i svima koji Bjelašnicu gleda kao mjesto za gradnju

Shodno svemu navedenom, pitali smo sagovornika hoćemo li zbog ovakvog pristupa ostati bez pitke vode?

“To su predatorski koncepti i to svako mora da zna. Ko god Bjelašnicu gleda kao resurs za gradnju i brza rješenja i bogaćenje to su predatorski koncepti i neprijatelji društva. Bjelašnica se mora zaštititi, ne smije se dirati i ne smije se ništa graditi na njoj jer je to jedini vodonosnik koji drži Sarajevo. Dakle, ta voda kroz cement i beton se također kontaminira, neriješeno je pitanje tretmana otpadnih voda gore i to je jedna činjenica koja ide tome u prilog. Zatim se mijenjaju fizičkoemisijske karakteristike, ogoljavanje površine mijenaj termički režim pa tako sva voda brzo ispari, nemamo više zimskih padavina, između ostalog, zbog toga što ta izgrađena naselja griju zrak i tu je velika paleta problema”, ustvrdio je.

Poslao je i poruku građanima koje je ujedno nazvao i potencijalnim investitorima i ljudima koji Bjelašnicu posmatraju kao prazan prostor kojeg treba zauzeti.

“To ni slučajno neka više ne rade. I narod i vlast moraju reagovati. Gore se pod hitno mora zaustaviti bilo koji oblik gradnje. Pod hitno. I onda da se sistematski vraćamo unazad i da sve ono što je kontaminiralo prostor uklonimo. I to je jedini recept za opstojnost Sarajeva”, zaključio je, između ostalog, Drešković.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad