Redukcije vode u Sarajevu sve su češće. Pravdaju se sušom, ali uzrok problema nedostatka vode mogao bi biti i veći. Stručnjaci upozoravaju da neplanska gradnja na Bjelašnici ometa nesmetan dotok vode, a i ono što dotiče, zbog otpada i krčenja šuma, izgleda da je upitne kvalitete.

Zvuk motorne pile i mašina umjesto crvkuta ptica. Umjesto bogata vodom, izvorišta i korita suha. Veza uzročno-posljedična. Građani Sarajeva suočeni sa brojnim redukcijama vode.

“Ova redukcija vode ne bi trebala da bude, jer mi smo područje vode, a sad šta se tu radi, šta se mulja”, “Mislim nije uredu, jer skoro je kiša padala i oni su čak zavrnuli vodu”, ističu građani.

Iz Vodovoda i kanalizacije su već poručili da je jednodnevna kiša nedovoljna nakon velikih suša. No, struka upozorava da su klimatske promjene odavno najavljivane te da se na prevenciji potrebe za redukcijama trebalo raditi planski. Dobra alternativa mogle su biti i površinske vode, a poseban problem je taj što su se vodozaštićena područja morala čuvati.

“Problematika kod ovoga jesu vodozaštitne zone koje se moraju održavati i koje se ne smiju pretvarati u građevinsko zemljište. One se ne smiju smanjivati bez dovoljno istražnih radova. I Treća stvar te vodozaštitne zone se ne mogu pretvarati u turističke svrhe, kao što je to urađeno sa Babinim dolom”, mišljenja je akademik i hidrolog Muriz Spahić.

Bjelašnica i Igman područja su sa kojih se akumulira voda za vodosnabdijevanje Sarajeva. Prekomjerna gradnja utječe na vodne resurse – zagađuje vodu, a cementiranje, asfaltiranje i krčenje šume doveli su do poremećaja u strukturi površine. Primjera radi krčenjem šuma gubi se korjenov sistem koji bi trebao vodu da drži te se bez njega ona direktno procjeđuje.

Ometa se prolaz vode kroz pukotine do Sarajevskog polja iz kojeg se akumulira voda za piće građanima glavnog grada BiH. No i ono što oteče do akumulacionih područja, izgleda da je kontaminirano. Za sve je kriva neplanska gradnja, betoniranje i cementiranje.

“Na taj način došlo do oštećenja vodonosnika, odnosno sistema pukotina, prslina i kanala kojima padavinska voda u prirodnim uvjetima nesmetano otječe u kraško podzemlje i izbija kod nas na vrelima Bosne, nažalost to je kod nas sad poremećeno”, naglasio je Nusret Drešković, dekan PMF-a.

Građane brine činjenica da je prije rata postojao plan izgradnje još jednog vodovoda, ali i zaštite područja snabdijevanja koji se izgleda danas ne poštuje. Više od samih redukcija vode, zabrinjava ih baš taj kvalitet.

“Tad su ispitivali sve terene okolo gdje ima te vode da se prave akumulacije da ne bi došlo do ovoga. To danas ne rade”, “Nije bilo baš tako strašno, jer je eto noću nestajalo tako da je preko dana bilo. Bilo je, samo koliko je ona zdrava to ne znam”, dodali su građani.

A da bi do zagađenja izazvanih gradnjom moglo doći još su 2018. godine upozoravali iz udruženja Eko akcija. Sada nove analize pokazuju da je do toga već došlo.

“Problem je zagađenje, problem su ove otpadne vode, problem su vode koje se sliejvaju sa parkinga, sa zgrada, koje također završavaju u našim podzemnim vodama”, naveo je Anes Podić iz Eko akcije.

Nespremne na suše dočekale su nas redukcije vode. Kiše slabe, snijega godinama skoro i nema. No, izgledno je da i kada kiša padne ta voda baš i nije sigurna za piće. Zaustavljanja gradnje nema, šume se nastavljaju krčiti, a voda sva zagađenja od gradnje i otpada donese u domove Sarajlija.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad