Novo izdanje "Pangea research institute" tematizira posljedice nametnute Odluke i izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije, koje su se desile u izbornoj noći, 2. oktobra. U studiji se navodi da je "visoki predstavnik u BiH dorađivanje i dodatne izmjene zakona prepustio parlamentima i političarima, iako je savršeno dobro znao da njegove intervencije ne rješavaju pitanje relevantnih sudskih presuda, niti uspostavljaju stabilan sistem za formiranje vlasti". Donosimo zahtjeve i principe koje je studija uputila prema Viskom predstavniku u Bosni i Hercegovini.

Dolaskom Christiana Schmidta kao Visokog predstavnika međunarodne zajednice politički procesi u Bosni i Hercegovini su se značajno dinamizirali.

Po preuzimanju mandata 2. augusta 2021. Schmidt je jasno naznačio da se Bosna i Hercegovina mora vratiti na dnevni red međunarodne zajednice i da će se potruditi da se postigne taj cilj.

Jedno od gorućih pitanja, posebno zbog nadolazećih općih izbora (oktobar 2022.), bilo je vezano za reformu Izbornog zakona o kojem su se već duže vrijeme vodili neuspješno razgovori.

Pošto je OHR odlučio da koristi Bonske ovlasti i nameće zakone, u nastavku studije su navedeni zahtjevi i principi koji su u ovom trenutku elementarni za napredak države i društva na evropskom i NATO putu:

• Sankcioniranje protuustavnog djelovanjaPodizanje izbornog cenzusa sa 3 na 5%
• Objedinjavanje lokalnih i općih izbora
• Uvesti iseljeništvo/ dijasporu kao zasebnu izbornu jedinicu u Izborni zakon
• Izbalansirati ili učiniti simetričnim Vijeće naroda u Republici Srpskoj sa Domom naroda u Federaciji BiH
• Izmjene zakona o Vijeću ministara BiH
• Principi za uređenje i zakonsko normiranje državne imovine

Studija “Zahtjevi prema visokom predstavnika u Bosni i Hercegovini” i priloženo propratno pismo upućeni su na preko 400 adresa prema sljedećim osobama i institucijama:

Ambasadori država članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) : Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Kanada, Hrvatska, Češka, Danska, Egipat, Srbija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Japan, Jordan, Luksemburg, Malezija, Maroko, Holandija, Sjeverna Makedonija, Norveška, Oman, Pakistan, Poljska, Portugal, Rumunija, Ruska Federacija, Saudijska Arabija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države;

Članovi Odbora za vanjske poslove njemačkog Bundestaga; Članovi Odbora za pitanja Evropske unije njemačkog Bundestaga; Članovi Odbora za evropske poslove saveznih pokrajina Baden-Württemberg, Bayern, Hessen, Niedersachsen, Nordrhein-Westfalen i Rheinland-Pfalz: Fondacije, Think-tankovi, nevladine organizacije i udruženja iz oblasti Evropske unije, zapadnog Balkana, vanjske i sigurnosne politike.

“Cilj studije je upoznati političke dužnosnike u Njemačkoj o stvarnim problemima u Bosni i Hercegovini, koji se mogu riješiti korištenjem Bonskih ovlaštenja. U trenutnim regionalnim i globalnim odnosima ovakva agenda visokog predstavnika nesumnjivo bi bila viđena kao pomoć demokratskim snagama u Bosni i Hercegovini na putu ne samo normalizacije nego i ozdravljenja društva i države. Isto tako cilj je stvoriti platformu za druge organizacije u dijaspori i navedeni set zahtjeva zajednički zagovarati u zemljama Evropske Unije, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu”, navodi se u saopćenju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad