Ekspert za ustavno pravo Kasim Trnka danas je za N1 pojasnio pravne posljedice Zakona o Ustavnom sudu koji je izglasan u NSRS, te o mogućnostima Tužilaštva BiH i potencijalnim narednim koracima.

Da li Tužilaštvo ima mogućnost da reaguje? Mogu li se procesuirati ljudi koji su glasali u NSRS?

“Ja bih se fokusirao na ustavno-pravni aspekt, obzirom da svi ovi događaji imaju značajne političke konsekvence, kao i geostrategijske konsekvence. Mogu samo dati korektan pravnički odgovor; a to je da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće”, kazao je Trnka na početku razgovora.

“U krivičnom zakonu BiH je propisano da onaj ko ne provodi odluke Ustavnog suda podliježe krivičnoj odgovornosti i izricanju određenih sudskih sankcija. U proceduri bi to trebalo da ide na taj način da Tužilaštvo BiH kao što je izjavilo da prati sve događaje, treba da u određenom trenutku ocijeni da li su ispunjeni svi elementi bića krivičnog djela nepoštivanje odluka Ustavnog suda i onda da pripremi optužnicu pred Sudom BiH“.

“Dodik je najavio da će mu naredni korak biti da zabrani dolazaka SIPA-e”, dodao je Trnka.

“Zašto Tužilaštvo ništa ne radi kao i u sličnim slučajevima, nego daje opšte izjave, to je jedno drugo pitanje. Mislim da se on boji oružane reakcije ako bi poslali SIPA-u na teritoriju RS, da mu obradi taj predmet i olakša djelovanje. Sam Milorad Dodik je najavio da će mu sljedeći korak biti da zabrani dolazak SIPA-e i drugih institucija na teritoriju RS, mislim da se zbog toga ustručava“.

Njemački mediji prate naredni korak: Da li je Schmidt spreman smijeniti Dodika?

Mogu li poslanici odgovarati za svoje glasanje?

Trnka je poručio da je tužilac često davao izgovore da ne može procesuirati kolektivni organ kao što je NSRS.

“Iz dosadašnje prakse, a bilo je dosta slučajeva kada je trebao da djeluje javni tužilac, on se izgovarao na to da ne može procesuirati kolektivni organ kao što je NSRS, ali pritom mora imati u vidu da je neko oficijelno pokrenuo taj postupak, da postoje imena i prezimena koja su dala takav prijedlog počevši od predsjednika RS do predsjednika Vlade RS kao i poimenice jedan broj poslanika koji su se potpisali da pokreću takvu inicijativu“.

Reakcija Tužilaštva BiH na upit N1 o mjerama nakon usvajanja zakona u NSRS

“Ovaj zakon još ne može stupiti na snagu jer ima procedura da se o tome izjasni vijeće naroda RS. Iz medija saznajemo da Klub delegata Bošnjaka će pokrenuti veto. Onda ide procedura usaglašavanja, pa odbijanja, pa odluka Ustavnog suda RS, a u pravilu znamo da taj Ustavni sud potvrđuje režimske odluke”.

Odbijanje veta?

“U praksi praktično nema ništa od usaglašavanja, čitava stvar ide na Ustavni sud RS. Oni su u Ustavnom sudu RS napravili jednu skandaloznu odluku, da su svojim Poslovnikom utvrdili suprotno Ustavu RS. Za pozitivnu odluku traže pozitivan glas dvoje sudija od 7, a Ustavni sud je rekao 5 od 7. Naravno, nikad ne može proći inicijativa Bošnjaka ili Hrvata jer su uvijek preglasani. Zanimljivo je da niko ne reaguje na takvu poslovničku odluku, to je ćorsokak pravnog poretka u RS“, smatra Trnka.

Dodaje da kada bi zakon stupio na snagu, radi se o direktnom ugrožavanju ustavnog poretka.

“U zakonu je tačno propisano koje radnje moraju biti ispunjene da bi se utvrdilo da postoji takvo jedno krivično djelo. Ovdje je očigledno kada bi zakon stupio na snagu da je to direktno ugrožavanje ustavnog poretka. U Dejtonskom mirovnom sporazumu na koji se političari iz RS pozivaju, na taj izvorni Dejton, upravo u njemu piše da su odluke Ustavnog suda obavezujuće, da su organi entiteta dužni da provode odluke institucija“.

Bećirović nakon odluke NSRS: Dajem međunarodnoj zajednici rok od sedam dana…

“Političari sebi daju za pravo da kažu da je Ustavni sud neustavna institucija. Odakle njemu ovlaštenja da kaže to za Ustavni sud!?”, dodaje Trnka.

Još je kazao da se ne može donijeti Zakon o Ustavnom sudu.

“U zadnje vrijeme je uveliko u opticaju, a to je RS nametnula tu priču, da treba donijeti Zakon o Ustavnom sudu BiH. Ne može se donijeti Zakon o Ustavnom sudu, samo se može donijeti zakon o drugačijem načinu izboru stranaca u ustavnom sudu. Tim zakonom se ne može odlučivati o sastavu Ustavnog suda, o procesu odlučivanja, o načinu donošenja odluka itd.

Usput da kažem, od svih institucija na nivou BiH, jedino se u Ustavnom sudu odlučuje većinskim glasom, u svim drugim se traži konsenzus i paritet. Ovdje se očekuje da ustavne sudije koje su po definiciji vrhunski pravni stručnjaci, da će bez političkih pritisaka uvijek donijeti konačnu odluku i tako je stvaralac Dejtona i predvidio da je dobro da se većinski odlučuje“.

Ured visokog predstavnika i strane sudije su posljednji osigurači, dodao je.

“Dobro bi bilo da u BiH ne treba ni Ured Visokog predstavnika, ni strane sudije, ali to su posljednji osigurači da oni projekti koji se javno deklarišu da žele secesiju, ovo je konačna barijera da do te secesije ne dođe. Vidimo da se radi korak po korak, da se destruira ustavno-pravni poredak, pa da se ide dalje u tom pogledu“.

Ministar odbrane i poruke, da li su u skladu sa pozicijom?

“Ne znam šta je mislio pod tim “mjere”, ali to je precizno regulisano. Niti jedan član Predsjedništva ne može donositi pojedinačno odluku o angažovanju vojne sile, to isto ne može ministar odbrane jer ima dva zamjenika i mora postići konsenzus s njima. Na šta je aktuelni ministar mislio, to ni meni nije baš jasno“, kaže Trnka i dodaje:

“Davanje nekih rokova je vrlo čudna stvar, pogotovo rokova međunarodnoj zajednici. Da mi imamo nosač aviona kao onaj u Splitu, pa da tako nešto kažemo to je još OK, ali da imamo oružanu silu od 10.000 ljudi, nasuprot toga naoružane policajce u RS, SIPA-u itd, mislim da je neracionalno baratati sa takvim terminima u ovakvoj situaciji“.

Osma posebna sjednica NSRS

Podsjećamo, na osmoj posebnoj sjednici, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su Prijedlog Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Od 65 prisutnih, za usvajanje prijedloga zakona glasalo je 56 poslanika i svi su bili za.

Niko nije bio protiv, niti suzdržan. Vladajuća većina u NSRS koju čine poslanički klubovi SNSD, SP, DEMOS, Ujedinjena Srpska, NPS i poslaničke grupe SPS i DNS predložila je Zaključke u vezi sa Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji se pred poslanicima našao po hitnom postupku na prijedlog predsjednika Republike Srpske, narodnih poslanika i Vlade.

U prvom zaključku stoji da “Narodna skupština zahtjeva da se u okviru 14 prioriteta ispostavljenih od strane EU prioritetno i hitno treba rješavati pitanje reforme Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, odnosno odlaska stranih sudija i da u okviru reforme stoji Zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine”.

Takođe, navodi se da pored pitanja reforme Ustavnog suda prioritet treba da bude i pitanje zatvaranja OHR-a.

“Narodna skupština traži od svih svojih izabranih predstavnika da ne učestvuju u razgovorima o rješavanju bilo kojeg od ostalih prioriteta EU dok se ova dva ranije navedena prioriteta ne riješe”, navedeno je.

U drugom zaključku NSRS zadužuje Vladu RS da joj podnese Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim će biti propisano posebno krivično djelo postupanja suprotno odredbama Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

U zaključku pod rednim brojem tri stoji da prema institucijama i organima RS koji budu postupali suprotno odredbama Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, NSRS će donijeti zakone ili druge odgovarajuće pravne akte o preduzimanju mjera i radnji prema tim institucijama, uključujući mjere njihovog ukidanja.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad