Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine objavio je novi izvještaj revizije učinka „Upravljanje voznim parkom u institucijama BiH". U njemu je navedeno da se upravljanje voznim parkom ne vriši na transparentan i ekonomičan način.

Navedene su i slabosti sa korištenjem službenih vozila.

“Postoje slabosti u sistemskom rješenju uređenja voznog parka kao i slabosti pojedinačnih institucija u upravljanju vlastitim voznim parkom. Slabosti normativnog uređenja cjelokupnog voznog parka ostavile su prostor samim institucijama da ovaj proces u velikoj mjeri urede svaka na svoj način bez naročitog vođenja računa o efikasnoj i ekonomičnoj upotrebi javnih sredstava”, istaknuto je.

Prema evidencijama iz modula stalnih sredstava ukupan broj svih vrsta vozila u institucijama BiH sa 31.12.2022. godine bio je oko 4.100.

Najviše je motornih vozila 3.384 čija je prosječna starost u godinama 7,7 sa prosječnom nabavnom cijenom 33.000 KM.

Kada je riječ o instituciji sa najvećim brojem vozila to je Granična policija BiH koja ima 384 vozila, prosječne starosti 8,3 godina.

Također navedeno je da iako Pravilnikom iz 2014. godine je izvršena podjela vozila i utvrđena njihova namjenu, iz istog se, istaknuto je izvještaju, ne može jasno vidjeti šta sve može da čini vozni park institucija BiH.

“Nije jasno definisano šta se smatra vozilom i koje sve vrste i kategorije vozila mogu da budu (cestovna, plovna, zrakoplovna, šinska, motorna, priključna, putnička, teretna, specijalna, radne mašine itd.). Utvrđeno je da kod nekih institucija određena vrsta vozila čini vozni park, a kod nekih ne. Tako je, naprimjer, MO internim pravilnikom utvrdio da prikolice čine sastavni dio specijalizovanih vozila, a GP ne. Iako je ranijim pravilnikom GP-a utvrđeno da su prikolice vrsta specijalizovanog vozila, izmjenama pravilnika one se više ne smatraju specijalizovanim vozilima, mada ih GP posjeduje 36. Također, utvrđeno je i da kod MO zrakoplovna vozila nisu obuhvaćena internim pravilnikom o specijalizovanim vozilima. Ne postoje jasni kriteriji za utvrđivanje broja i klase službenih vozila koja se dodjeljuju institucijama. Reviziji nisu predočeni dokazi kojima se potvrđuje osnova za dodjelu određenog broja ili klase vozila institucijama”, napisano je u izvještaju.

Ističe se da samo za oko pet posto voznog parka, tj. za službena vozila, postoje određeni kriteriji, dok za specijalizovana vozila, koja čine oko 95% voznog parka, ne postoje jedinstveni opći kriteriji za posjedovanje, nabavku i korištenje.

“Prethodno je dovelo do različitih internih propisa kojima su omogućena različita prava ili benefiti u institucijama, kao i različiti troškovi, a što utiče na pravičnost i ekonomičnost upravljanja voznim parkom institucija BiH. Također, nadležne institucije ne raspolažu jedinstvenim evidencijama voznog parka institucija BiH (broj i vrste vozila). Izostanak ovih informacija može da utiče na to da odluke koje trebaju da unaprijede upravljanje voznim parkom neće biti donesene ili neće proizvesti željene efekte. A moglo bi se reći da su željeni efekti izostali. Institucije planiranje nabavki vozila ne zasnivaju na dokumentovanim analizama potreba, postojećeg stanja voznog parka, s ciljem najefikasnijeg i najekonomičnijeg korištenja javnih sredstava. Također, institucije nemaju praksu analiziranja troškova održavanja voznog parka s ciljem opravdanosti daljih ulaganja u vozila, a ni prodaja vozila se ne zasniva na sveobuhvatnim analizama stanja voznog parka i jasnom definisanju prioriteta vozila za prodaju. Uspostavljeni načini evidentiranja, praćenja i izvještavanja o broju vozila, troškovima ne pružaju adekvatnupodloguza donošenje odluka o nabavkama, održavanju, prodaji, mjerama za unapređenje i sl”, naveli su u izvještaju.

Ured za reviziju imao je i preporuke za Vijeće ministara BiH i Ministarstvo finansija BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad