Zakon protiv nasilja nad ženama: Nova nada ili puki papir?

Usklađenost sa Istanbulskom konvencijom i EU direktivama

"Zakonodavac se u preambuli odredio da je namjera zakona da bude usaglašen s Istanbulskom konvencijom i direktivom 2024/1385, što je već samo po sebi vrlo dobra vijest", rekla je Bojana Jovanović iz Centra za ženska prava Zenica. Naglasila je važnost prepoznavanja digitalnog nasilja i psihičke torture kao oblika porodičnog nasilja.

Zakoni su tu, ali institucije kasne

"Mi smo imali i prije zakon koji je propisivao visoke kazne, ali nije bio primjenjivan", upozorila je Jadranka Miličević iz Fondacije CURE. Dodala je da je sve u rukama pojedinaca i pojedinki u institucijama – od policije do sudova – i njihove volje da postupaju u skladu sa zakonom.

Glas sa terena: Nećemo umirati u tišini

Neira Raković iz organizacije Glas žene Bihać, koja vodi kampanju "Nećemo umirati u tišini", emotivno je opisala reakcije kolegica:

"Primala sam pozive od žena koje su plakale kada je zakon usvojen. Ali svi znamo da slijedi težak rad na terenu."

Raković upozorava na institucionalne propuste koji i dalje ugrožavaju živote žena u gradovima poput Bihaća i Cazina.

Djeca, digitalno nasilje i nova pravna definicija

Jovanović ističe važnost što zakon sada detaljno prepoznaje i psihološko nasilje, kao i digitalne alate koje nasilnici koriste:

"Prevencija eskalacije nasilja koja vodi u femicid je ključna. Ove izmjene mogu dovesti do bolje zaštite i za djecu."

Procjena rizika: Teorija vs. praksa

Procjena rizika je po novom zakonu obaveza policije. Ipak, praksa pokazuje drugačiju stvarnost.

"Dežurni policijski istražitelj u Bihaću nije napravio procjenu rizika jer je čekao očitovanje tužitelja", kaže Raković.

Ovakvi propusti su, prema njenim riječima, direktan uzrok femicida.

Izbrisani stavovi: Opasna rupa u zakonu?

"Najbolji zakon je onaj koji se primjenjuje", kaže Jovanović komentarišući brisanje stavova 5 i 6 iz zakona koji su se odnosili na nasilje u porodici. Upozorava da bez perioda prilagodbe ("vacatio legis") institucije nisu imale vremena za edukaciju.

Ekonomija nasilja: Koliko košta pravda?

Novi izazov na vidiku: visoke takse za pokretanje razvoda i traženje pomoći.

"Neka žena mora platiti do 400 KM da bi pokrenula razvod. To je neprihvatljivo", kaže Miličević, najavljujući novu kampanju za besplatno posredovanje.

Prevencija mora početi u školama

Raković i Miličević se slažu: rodna edukacija mora početi od vrtića.

"Već u vrtiću djeci se govori da je plava za dječake, a roza za djevojčice. Tako počinje normalizacija stereotipa", upozorava Raković.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad