Dženan Kovačić, mladi naučnik iz BiH, član "UNDP BOOST Solution for COVID-19" tima, za N1 je poručio da su vakcine protiv COVID-19 odlične, i da su unaprijedile tok civilizacije kao i sva naučna otkrića do sada. Istakao je da su na Balkanu one postale politički problem, umjesto zdravstvenog. Za N1 je pojasnio koje su to razlike između do sada odobrenih vakcina, koje su im prednosti i mane. Također je istakao kako je u BIH neophodno edukovati ljude o vakcinama i njenim prednostima.
Zapadne države su pokazale kako uuz dovoljno finansiranja možete postići da imate 200 vakcina za šest mjeseci protiv COVID-19, istakao je u uvodu, te dodao kako se ovakav razvoj tehnologije ranije nije dešavao. Pojasnio je kako su prije 100 godina, kada su se pojavile prve vakcine, antibiotici, EKG i rentgen aparati – postojale nedoumice, i da su se ljudi plašili.
“Ali vakcine kao vakcine su doslovno unaprijedile tok civilizacije, ne brinemo više o nekim bolestima koje su masovno ubijale ljude. Vakcina za COVID-19 ima 200, mRNA vakcina, ruska vakcina su kontroverzne, ali te kontroverze dolaze iz nikada dovršenog Hladnog rata, gdje se svi prepucavaju. Onda dolazi do toga da laik koji ne zna ništa o tome pita ‘kako je ovo gotovo za godinu dana’. To je rezultat kolektivnog znanstvenog napora, hiljade ljudi su posvetili život izučavanju virusa, a ovo je nevjerovatno dostignuće”, rekao je za N1 Kovačić.
On je rekao kako su zemlje Balkana jako loše odgovorile na pandemiju.
“Vakcine su odlične, ali dozvolili smo da političke stvari ulaze u sve. Ovo je zdravstveni problem, a ne politički, no uspjeli smo ga pretvoriti u politički”, rekao je.
Svjedoci smo kako se vakcine protiv COVID-19 komentarišu kao da su modni brendovi. Neko želi Pfizerovu, ali ne i rusku ili kinesku vakcinu, neko samo Moderninu i tako dalje… Kovačić je za N1 pojasnio ima li razlika između vakcina.
“Pfizer i Moderna su mRNA vakcine, ostale su adenovirusne. Druga tehnologija je u pitanju, a razlika je u gramaži. Imaju istu efektivnosti, 94, 95 posto. To je odlična pokrivenost. Kada ih kompariramo sa drugim – AstraZeneca, Johnson&Johnoson – izašao je južnoafrički soj, te su efikasne 35 ili 10 posto, što je informaacija koja je izašla prije 20 sati. Američke vakcine su došle kao kolektivni napor čitavog svijeta, imali su mnogo podataka iz svijeta. Klinička studija se svela na između 33 i 40 hiljada volontera, nije zabilježena nijedna loša reakcija. mRNA je genijalna tehnologija, bez potrebe da unosite virusne čestice – ona sama proizvodi antitijela. Nuspojave su zanemarljive kada shvatite da ste imuni na nešto što vas može ubiti”, rekao je gost N1.
Pojasnio je da osoba nikada ne može znati kakva je njegova genetička podloga, i zato je vakcinacija bitna.
“Neki ljudi biraju brend vakcine, ali svi proizvođači su bili maksimalno transparentni. Prije 20 sati je izašla informacija da jedna vakcina ne radi na jednom soju. To je udarac na firmu koja je proizvodi, ali na takvu transparentnost se trebamo oslanjati. Ovi virusi mutirdaju, ne znamo kada će doći do mutacije koja će biti potencijalno opasnija”, rekao je.
On je pojasnio da je iza svake proizvedene vakcine stajala država, ne samo iza ruske, Sputnik V.
“SAD je učestovala u proizvodnji vakcine, tu su bili ogromni grantovi, CDC, vojska. Kada ljudi porede vakcine iz Rusije ili Kine – sa SAD, koja ima MIT, Harvard, koji su sinonim za napredak – SAD su radile transparentnije, dok je Rusija radila pod velom tajnosti. Ako je vakcina efektivna, nema razloga da pitamo je li sigurna ili nije. Nuspojave se moraju desiti, ljudi su alergični na sastojke i to se mora dešavati. Sedam je milijardi ljudi na svijetu, svako drugačije reaguje na antibiotike, hranu, patogene. Kada je vakcina u testnoj fazi – to je da bi se napravila što bolja. Ako ima populacije koja nije kandidat za ovu vakcinu, vidjet ćemo zašto se to dešava i vakcinu možemo podesiti”, pojasnio je za N1.
Upitnici oko SARS-Cov-2 virusa svakodnevno se javljaju, to je realnost, istakao je mladi naučnik, ali ono što je potrebno bh. društvu je obrazovanje i edukacija.
“Ovdje imate konotacije čipovanja od strane Billa Gatesa, najbolje je edukovati ljude kao što to rade firme koje se bave marketingom, poslati brzo poruke sigurnosti i efikasnosti i što ih bolje prenijeti u društvo. Ja ne krivim antivaksere koji ne žele da se vakcinišu, ljude treba obrazovati”, izjavio je za N1.
Kako je kazao – južnoafrički i britanski soj su trenutno najopasniji, ali ne zbog smrtnosti, nego zbog brže transmisije sa osobe na osobu. Potencijalno je opasan i američki, jer nosi mogućnost reinfekcije – ali to je poznato od ranije.
VEZANE VIJESTI
“Mutacije će biti orijentisane prema transmisiji. Koliko će teška bolest biti – zavisi od pacijenta. Imate slučajeve gdje ljudi od 100 godina prežive COVID-19, a ljudi u dvadesetim i tridesetim godinama umiru. Razlozi će se znati kasnije, jer sutudije na tu temu traju više godina”, pojasnio je.
Prema njegovom mišljenju – sada uopće nijen upitno da li je virus ‘pobjegao’ iz laboratorije ili je nastao prirodnim putem.
“Imaju argumenti i za jedno i drugo. Virus je tu. Bioterorizam nije tema razgovora još od Hladnog rata, nije u foukusu. Ustanove sa koje rade sa najsmrtonosnijim patogenima – nikada nije zabilježen slučaj da su pobjegli. To su najsmrtnonosnija mjesta na svijetu, i astronomski su male šanse da pobjegne”, rekao je.
Na koncu razgovora je istakao da je bavljenje naukom u BiH svedeno na pomoć međunarodne zajednice, da bi neko bio prepoznat vani – ali da postoji nekolicina vrhunskih stručnjaka u svojim poljima. Visoko školstvo treba da proizvodi lidere u BIH, ali se ovdje proizvode ljudi “da bi bili dio mašine”.
Gost N1 u žižu javnosti dospio je pretprošle godine, došavši do vrlo interesantnog naučnog otkrića kada je u pitanju liječenje tuberkuloze. Ono što je revolucionarno u njegovom otkriću jeste korištenje posebne vrste nanotehnologije pri liječenju, gdje se iz čitave jednačine nastoje izbaciti postojeći antibiotici na koje tuberkuloza razvija posebnu rezistenciju. To otkriće donijelo mu je pobjedu na Falling Walls takmičenju u Sarajevu, što ga je odvelo na istoimenu međunarodnu konferenciju održanu u Berlinu 2019. godine, na kojoj je predstavio svoj projekat „Lijek za tuberkulozu“.
Pobjedu je odnio i projektom “Vault nanoplatforma kao vakcina za SARS-CoV2 infekcije i kao terapeutik za potencijalnu aktivaciju tuberkuloze kod COVID-19 pacijenata” na ideathonu Covideja2020, održanom u organizaciji UNDP-a BiH i Udruženja BIT Alijansa.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!