Isti političari koji više od decenije ne sprovode prvu presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, trebalo bi do naredne, izborne 2022. godine da konačno izmijene izborni zakon Bosne i Hercegovine. Međunarodni i američki i evropski - zvaničnici koji tokom vikenda i početkom naredne sedmice dolaze u BiH, kao i njihovi predstavnici u našoj državi imaju sve veća očekivanja.

Sudac Evropskog suda za ljudska prava, Faris Vehabović, u intervjuu za N1 podsjeća kako je presuda Sejdić-Finci donesena davne 2009.godine, kao prva presuda u nizu koja se odnosi na takozvane izborne diskriminacije. Prošlo je 12 godina već. Slijedile su presude, koje nisu manje važne – presuda Zornić, potom presude Pilav, Šlaku, Pudarić, čitav set predmeta koji su posmatrali ovo pitanje diskriminacije iz svog ugla.

Vehabović: Imamo kompletnu sliku problema

“Mislim da nakon svih ovih presuda imamo jednu kompletnu sliku problema s kojima se Bosna i Hercegovina suočava više od 25 godina sa nedopustivom diskriminacijom, koja egzistira u samom Ustavu Bosne i Hercegovine, u najvišem pravnom aktu jedne države i čime BiH ne spada, kako je to i definisao Evropski sud za ljudska prava, u razvijene demokratske države”, kaže sudac Faris Vehabović.

Zašto konstitutivni narodi ne bi trebali imati posebna prava?

U kom pravcu bi trebalo sada djelovati pokazuje dio slučaja Zornić, pojašnjava sudac Vehabović. Upravo Evropski sud za ljudska prava je definisao korake naprijed u pravcu u kojem bi Bosna i Hercegovina trebala ići.

“Ja ću parafrazirati taj stav – gdje se prisjeća da je pristajanje na konstitutivne narode bilo neophodno u momentu kada je bilo potrebno postići mirovni sporazum, što ukazuje da je to bilo jedno privremeno rješenje koje nije trebalo da ostane na snazi već evo punih 25 i nešto više godina i da je potrebno da Bosna i Hercegovina pređe u sljedeću fazu svog demokratskog razvoja, kako je to i definisao Evropski sud za ljudska prava – da ukoliko BiH želi istinski da bude demokratska država, mora omogućiti svakom građaninu i ostalima, nacionalnim manjinama jednako pravo učešća u izbornom procesu bez bilo kakve diskriminacije i bez davanja bilo kakvih posebnih prava konstitutivnim narodima”, poručuje Vehabović u intervjuu za N1.

“Guranje” u pravcu razvijenih demokratija

Odlukama Evropskog suda Bosna i Hercegovina se faktički ‘gura’ u pravcu svih razvijenih demokratija, koje počivaju na građaninu kao nosiocu suvereniteta, koji ima svoja prava i obaveze te usklađuje sve na kraju sa Evropskom konvencijom koja se isključivo bazira na zaštiti pojedinačnih prava, na zaštiti prava osoba, individua jer, kaže sudac Vehabović, svi smo mi prije svega osobe, individue, a tek onda možemo biti pripadnici bilo kojeg naroda.