Velika investicija, malo informacija: Šta krije projekat gasovoda?

Prema analizama, potrošnja gasa u Bosni i Hercegovini prije rata iznosila je oko 600 miliona kubnih metara. Nakon rata nije došlo do širenja distributivne ni transportne mreže, pa se potrošnja posljednjih deset godina zadržala na oko 234 miliona kubika, što je, u odnosu na planirane potrebe, znatno manje. Kako bi projekat bio isplativ za investitora, planirana je izgradnja termoelektrana snage najmanje 400 megavata, ali o tim planovima za sada nema mnogo informacija, upozorava Semin Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku.

Izmjene Zakona o gasovodu predstavljaju pomak sa javnog na privatni model realizacije strateške energetske infrastrukture. Time se otvara prostor za dolazak inostranog kapitala, ali se istovremeno povećava zavisnost od privatnog investitora.

Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta elektroenergetičara Zijad Bajramović upozorava da je prije izgradnje gasovoda neophodno organizirati i tržište gasa, o čemu se, kako navodi, nedovoljno govori. Iako podržava direktna ulaganja zbog potencijalnog dolaska dodatnih investicija i stabilnijeg okruženja, ističe da ostaje niz otvorenih pitanja, uključujući i konačnu cijenu gasa koja će biti tržišna. S tim se slaže i Petrović.

Dodatni problem predstavlja pitanje državnog zemljišta, odnosno državne imovine na kojoj postoji zabrana raspolaganja, a za koju do sada nije bilo političke volje da se riješi. Otvorena su i pitanja zašto je određena kompanija uključena u zakon te zašto nisu predviđene naknade za lokalne zajednice.

Iz Federalne vlade poručuju da će sve biti jasnije nakon potpisivanja ugovora s američkim investitorom. U međuvremenu, izmjene zakona trebaju dobiti podršku i u Domu naroda, čija je sjednica zakazana za 15. april.

Opširnije u prilogu Tine Jelin-Dizdar.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad