Bolest nije ubila ni žrtve obiteljskog nasilja. A, broj tih žrtava sve je veći. Veliki broj nasilnika, zbog srama ili straha, ostane neprijavljen. Ne okreći glavu, okreni broj i prijavi - apeliraju na građane iz Federalnog mupa.

A mnogo je onih koji ipak, okrenu glavu, pod parolom da je nasilje privatna stvar. Nešto što se dešava između četiri zida. Ukoliko se prijavi, društvo, nažalost, često traži uzrok nasilja, koji ni u kom slučaju ne postoji, napominje sociolog Vladimir Vasić.

“Tražimo razlog, šta je žena radila u tom braku? Činjenica je da je taj brak pogrešan, da je ta veza pogrešna, sve su to činjenice ali to nisu razlozi. Ne postoji valjan razlog zašto muškarac treba da vrši nasilje nad ženom ili obrnuto. Ne postoji. Ali treba da postoje odgovori na takvo ponašanje, ali mora insititucionalno da se pojačaju ti odgovori, da bude nulta tolerancija na zločin”, rekao je sociolog Vladimir Vasić.

Da bi trebalo napraviti drastične rezove, upozoravaju i statistički podaci. Pa je tako na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, u protekloj deceniji zabilježeno skoro 10 hiljada krivičnih prijava za krivično djelo nasilje u porodici. Devet i po hiljada prijavljenih osoba, od toga više od 4 hiljade njih su povratnici u vršenju ovih krivičnih djela.

Samo tokom prve polovine 2024. godine zabilježen je porast broja ovih krivičnih djela za 8,18% u odnosu na isti period prošle godine.  U istom periodu, prijavljena su 682 krivična djela nasilja u porodici, što je za 47% više u odnosu na isti period 2023.godine. Od ukupnog broja prijavljenih slučajeva, 268 su povratnici u vršenju ovih krivičnih djela, a njih 5 su maloljetnici. Problem veliki, a kazne još uvijek, blage.

“Mi nemamo uvezan sistem. Par puta sam čitala neke presude, teško nasilje počinjeno čak i ubistvo femicid, pa se uzmu kao olakšavajuće okolnosti da je porodičan čovjek. Porodičan čovjek koji je ubio svoju suprugu, majku svoje djece, je iskoristio to kao olakšavajuću okolnost i dobio manju kaznu. Kakvu to poruku šalje?”, rekla je Selma Hadžihalilović iz Fondacije CURE.

Da je neophodno pooštriti kazne, smatra i federalni ministar unutrašnjih poslova, Ramo Isak. Dodaje da je obavezno donošenje mjere pritvora za nasilje u porodici, jedan od načina prevencije.

“Svi oni koji dođu u iskušenje da počine tako nešto, znaju da će ih prijaviti neko, da će im biti određen pritvor. Druga bitna stavka, licu kad bude određen pritvor 30 dana, u tom momentu imamo informacije da lica koja su izašla nakon 30 dana, nisu pokušala da urade krivično djelo nasilja u porodici. Na neki način pritvor djeluje na njih”, rekao je Isak.

Uporedo, pokrenuta je i kampanja Ne okreći glavu, okreni broj. To je poruka i građanima da više sarađuju sa policijom, poručuje direktor federalne uprave policije, Vahidin Munjić.

“Dešava se da mnoga krivična djela ne budu prijavljena policiji, posebno kad su uži članovi porodice. Većina tih ubistava koja su se dešavala u TK, KS, dešavalo se da policija nije imala ranija saznanja da su izvršioci tih krivičnih djela bili ranije skloni tim krivičnim djelima”, rekao je Munjić.

No, potrebno je vratiti i povjerenje građana u institucije, koje je zbog mnogih neriješenih slučajeva ili blagih kazni za nasilnike, umnogome poljuljano.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad