Povećan broj zaraženih osoba bilježi se i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. U Covid ambulanti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar primjetan je porast hospitaliziranih pacijenata s teškom kliničkom slikom usljed zaraze. Na bolničkom liječenju trenutno je 37 bolesnika, a ponovo se bilježe i smrtni slučajevi. No, posljednjih dana, Mostarce muče i druge virusne infekcije. Nakon mišje groznice od koje je preminula jedna osoba, veliki broj pacijenata žali se na stomačne tegobe.

Dvoje preminulih i 118 novozaraženih na području HNK. Od ukupno 37 bolesnika koliko je ih je trenutno na liječenju u Covid bolnici, 6 osoba je s težom kliničkom slikom smješteno u respiracijski centar.

“Nemamo vakcinisanih bolesnika na respiratoru, vakcina ne znači da će bolesnik biti isključen od Covida, međutim u najvećem broju slučajeva sprečava razvoj teške i najteže kliničke slike”, kazao je Manja Spahalić, anesteziolog respiracijskog centra Covid bolnice.

Porast broja novozaraženih za 350 posto

Iz dan u dan brojke se povećavaju, a prema podacima Zavoda za javno zdravstvo HNK dvosedmična incidenca je s 44,39 porasla na 154.91 novozaraženih osoba na 100.000 stanovnika, što predstavlja porast broja novozaraženih za 350 posto. Nove mjere Krizni štab zasad ne razmatra. Sve kažu ovisi od daljnjih brojčanih pokazatelja.

“Mi smo kanton koji u cjelosti preduzima sve one mjere koje se donose na nivou štaba Federalnog ministarstva zdravstva, osim ukoliko je potrebno zbog situacije da donosimo neke radikalnije mjere za naše područje. Dosad smo uvijek poštovali sve ono što je doneseno na nivou Kriznog štaba ministarstva zdravstva, tako ćemo se ponašati i ubuduće”, kazao je Pero Pavlović, član Kriznog štaba HNK.

Porast oboljelih otežava rad u bolnicama

Iako za sada SKB Mostar pruža usluge u punom kapacitetu, nagli porast oboljelih bolesnika od Covid infekcije, kako navode doprinosi otežavajućim okolnostima cjelokupnog rada. Upozoravaju, novi soj mnogo brže se širi, a klinička urušavanja vrlo su česta.

“Ono što mi primjećujemo na početku pandemije, bolesnici bi kod nas završili između 10 i 14 dana. Za vrijeme ovog drugog vrhunca završili bi ovdje između sedmog i osmog dana, a sada već četvrti i peti dan dolaze do respiratora. Tako da u jednom danu bolesnik sa dva litra kisika dođe do 16 litara u bude upućen kod nas na dalje liječenje”, pojasnio je anesteziolog Spahalić.

Uprkos tome na ulicama je evidentna opuštenost i nepridržavanje osnovnih mjera predostrožnosti, iako građani tvrde drugačije.

“Pazim se i dalje, vakcinisana sam, ali čuvam se, ja sam zato da se svi vakcinišemo”, kazala je jedna građanka.

Stomačni virus

A dobro poznati simptomi virusa, ipak vrlo često znaju i zavarati. Veliki broj građana žali se na stomačne tegobe, što se kako kažu ljekari može, a i ne mora dovesti u vezu s koronavirusom, jer je uveliko prisutan i stomačni virus. Viroza praćena simptomima u vidu povraćanja, proljeva i povišene tjelesne temperature posebno uzima maha u ljetnim mjesecima.

“Stvarno imamo jako puno takvih slučajeva. U posljednje tri godine ne sjećam se da je bilo ikada kao ove godine. Mogu sigurno reći barem 70 posto pacijenata koji dođu ovdje u hitnu su te stomačne viroze”, dodala je Mihaela Franjković, doktorica u Domu zdravlja Mostar.

U proteklom periodu hospitalizovano je više pacijenata s kliničkom sumnjom na hemoragijsku vrućicu s bubrežnim sindromom tzv. “mišju groznicu”. Zabilježen je jedan smrtni slučaj. Riječ je o bolesti koja se povezuje s bubrežnim sindromom koju prenose glodavci, a kako bi se ta bolest izbjegla, infektolozi navode potrebna je sistemska deratizacija, a građani trebaju izbjegavati piti izvorsku vodu, te voditi računa o ličnoj higijeni.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad