Oglas

Od tišine ateljea do Meke

Veliki uspjeh mladog bh. kaligrafa, Abdulhak za N1: Čovjek treba raditi tiho i vrijedno, neko će prepoznati

Screenshot 2025-12-19 122020
Abdulhak Hadžimejlić | N1

Dva bosanskohercegovačka umjetnika stoje iza kaligrafije i vizuelnog identiteta najveće sahat-kule na svijetu – Zemzem Watch Towera, smještenog uz Kabu u Meki. Riječ je o jednom od najsnažnijih savremenih susreta umjetnosti, vjere i prostora, projektu koji svakodnevno vidi i doživljava više miliona vjernika iz cijelog svijeta.

Oglas

Iako je riječ o projektu koji je realiziran u strogo definisanim profesionalnim okvirima, njegova suština nadilazi tehničke detalje. To je priča o arapskoj kaligrafiji kao duhovnoj disciplini, o povjerenju, znanju i odgovornosti pisanja u prostoru koji ima neizmjeran vjerski značaj.

O putu jednog kaligrafa, učenju arapske kaligrafije i iskustvu rada u neposrednoj blizini Kabe, za emisiju Novi dan govorio je bosanskohercegovački kaligraf Abdulhak Hadžimejlić.

Govoreći o tradiciji i standardima ove umjetnosti, Hadžimejlić ističe da je Turska danas jedan od najznačajnijih centara arapske kaligrafije.

„Arapska kaligrafija na prostoru Turske je jako velika. Kada pitate gdje je najjača kaligrafija, većina će reći da je to u Turskoj. Vidio sam se s velikim majstorima. Kada radite na prostoru BiH, lijepo je, ali se opustite jer narod ne zna te finese. Međutim, tamo se gleda u mikron“, rekao je Hadžimejlić.

Dodaje da ga je upravo ta preciznost dodatno motivisala.

„Osjetio sam se ponovo živim. Gledajući kako oni rade precizno, u meni se stvorila želja da to radim još bolje. Mi Bošnjaci smo se istakli u tom kulturnom centru“, naglasio je.

Hadžimejlić se arapskom kaligrafijom bavi od svoje 16. godine, a ističe da je ona prisutna u njegovoj porodici već dvije stotine godina.

„To nam je u krvi. Mi Bošnjaci smo dobri u tome, ali nismo svjesni toga. U početku su mi govorili da nema hljeba od toga, i ja to razumijem. Međutim, moj profesor mi je rekao da nastavim dalje i vjerovao je u mene“, prisjetio se.

Smatra da talenat nije dovoljan bez rada i podrške.

„Ne možemo svi imati dar od Boga, ali treba probuditi nešto u sebi i raditi na tome. Treba pronaći i nekoga ko vjeruje u nas“, poručio je.

Govoreći o tome kako je došlo do angažmana u Meki, Hadžimejlić ističe da to nije doživljavao kao nešto nedostižno.

„Ne smatram da je to nešto previše golemo. Moje je bilo da se potrudim. Završio sam jedan divan projekat u Kiseljaku i nakon toga mi je šeih jedne tekije rekao da ću raditi kaligrafiju u Meki. Zahvalio sam se, ali to nisam očekivao“, rekao je.

Nedugo potom uslijedio je i konkretan poziv.

„Ponovo me nazvao i rekao da je tu čovjek koji radi kaligrafiju na Zemzem Watch Toweru. Ubrzo smo se dogovorili – koje dimenzije, koji tekst – i dobio sam rok“, kazao je.

Posebno je istakao savjet svog oca.

„Zahvalan sam svom babi, koji mi je uvijek govorio da čovjek treba raditi tiho i vrijedno, ne treba se nametati. To će neko prepoznati“, rekao je Hadžimejlić.

Na kraju je poručio da u Bosni i Hercegovini postoji veliki potencijal u ovoj oblasti.

„Kaligrafi u BiH su jako dobri i vrijedni. Kaligrafija je ljubomorna nauka – ona ispituje koliko je čovjek željan tog znanja“, zaključio je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama