Prošlo je više od dvije godine otkako je od stanara u Sarajevu zatraženo da u stambenim zgradama funkcionalnim učine zajedničke dijelove koji bi se mogli koristiti kao sklonište. U međuvremenu, pristigle su nove brige za cijeli kontinent, pa su pojedine evropske zemlje građanima izdala različita upozorenja uslijed nedavne izmjene ruske nuklearne politike. Istovremeno, svoju razdornu moć u Bosni i Hercegovini pokazala je i priroda. Provjerili smo na koliko sigurnog prostora u slučaju različitih opasnosti građani Sarajeva mogu računati i šta učinjeno od naredbe stare već dvije godine.

Faruk Efendić brine o stanju skloništa u sarajevskoj općini koja ih broji najviše. Najnovije od pedeset i jednog u Centru izgrađeno je nedavno u sklopu jednog od novih objekata. Prostire se na 300 kvadrata i u slučaju nevolje može primiti blizu 200 stanovnika.

“Najvažniji su osnovni elementi skloništa, poput jasno definisanog ulaza, rezervnog izlaza i filter-ventilacionih uređaja”, ispričao nam je Faruk Efendić iz Civilne zaštite Općine Centar Sarajevo, pokazujući jedno od najnovijih sarajevskih skloništa.

Izgradnju i opremanje općine vrše od naknade za iznajmljivanje pojedinih skloništa, ali i od naknade po osnovu oslobađanja obaveze izgradnje skloništa u novim objektima. Određeni broj starijih već ima namjenska skloništa koje su općinske vlasti dužne održavati u saradnji sa stanarima. Jedno od njih u naselju Skenderija, priča nam Efendić, može primiti pedesetak ljudi, uz poštivanje propisa – jedan metar kvadratni za jednu osobu.

“Ovo sklonište u odnosu na ono koje smo prethodno posjetili razlikuje se po tome što se nalazi u objektu kolektivnog stanovanja, dakle u stambenoj zgradi. Manjeg je kapaciteta i otprilike kapacitet ovog skloništa je negdje pedesetak osoba. Ovdje vidimo krevete koji su montirani. Što se tiče same ventilacije, ovdje imamo malo starije, tradicionalnije uređaje”, dodaje Efendić.

U prostorima nalik ovome u stambenim zgradama Sarajlije su provele trogodišnju opsadu. Ipak, u proteklim godinama, naročito sa pogoršanjem sigurnosne situacije u svijetu, sve češće su njihove pritužbe na potpunu zanemarenost ovakvih objekata širom grada.

Nadležni iz sarajevskih općina ne govore tako lako i rado o stanju skloništa u gradu, ali i kantonu. Dok se zna da dobar dio njih ne služi svojoj prvobitnoj namjeni, procjenjuje se da je 46 posto skloništa u kantonu u potpunosti nefunkcionalno. Jedno od njih je i ovo u sarajevskoj općini Novi Grad, čiji je ulaz pod vodom i velikim nakupinama smeća na šta se mještani već godinama žale.

“Ja sam ovdje od 1983. Ja ne vjerujem da sam stanje zatekao da je ikada bilo bolje nego što je sada. Uglavnom je tako to, održava se, baca se smeće, nekada dođu komunalci da počiste, a unutra, vjerujte mi da nikada nisam ni ušao. Volio bih da je sve to uredno, da je kako treba, da čovjek može osloniti se na nešto u slučaju… Svašta može biti, i ove kiše da padnu da se čovjek može skloniti, a neću dalje ni da pričam”, upozorava Amir Durmić, mještanin Dobrinje.

Polovični izvještaji stari dvije godine pokazali su stanje, no odgovore o tome šta je u međuvremenu učinjeno od većine općina nismo dobili.

“Dostavili su nam izvještaje koliko bi se to novca uložiti kako bi se sva skloništa mogla dovesti u ispravno stanje”, kaže Dženan Brkanić, direktor Civilne zaštite KS, ističući da je riječ o iznosu većem od dva miliona KM.

Odgovor iz općine Novo Sarajevo

Naknadno su na opit N1 o stanju skloništa odogovorili i iz Novog Sarajeva, pojasnivši da ova općina raspolaže sa 46 skloništa osnovne namjene u kojima se može smjestiti oko 5.000 osoba.

“Na području općine lociran je veći broj podzemnih javnih i komunalnih objekata pogodnih za sklanjanje stanovništva u kriznim situacijama poput podzemnih garaža, parking prostora, prolaza, podhodnika i slično. Pored navedenih objekata, Općina raspolaže i sa skloništima osnovne namjene koji se nalaze u određenim objektima privrednih subjekata poput zgrade Pošte, Elektroprivrede, BH Telecoma. Svi ovi objekti mogu poslužiti stanovništvu u kriznim situacijama”, stoji u njihovom dopisu.

Dodali su da je određeni broj skloništa adaptiran dok je neke potrebno dijelom renovirati, kao i to da u slučaju bilo kakve krizne situacije i ova skloništa mogu biti stavljena na korištenje građanima u roku od 24 sata.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje