U Bosni i Hercegovini jučer, a u Hrvatskoj danas potvrđeno je prisustvo tzv. britanskog soja korona virusa, koji se nažalost za 70 procenata brže širi od uobičajenog. Riječ je o soju koji je dominantan u Velikoj Britaniji, ali se raširio na veliki broj zemalja, a u zemljama gdje je prisutan postaje dominantan do 90 posto. Nove mutacije virusa smanjuju učinkovitost vakcina, zbog čega je najbolji odgovor ubrzana imunizacija koja u BiH nije izvjesna.

Virus B117 nije ušao u našu zemlju, već je potvrđeno da se već neko vrijeme nalazi u njoj.

“Taj britanski soj virus nije tek stigao. Datum uzimanja brisa od mladog turiste je 25. decembra”, ističe Lana Salihefendić, magistrica genetike iz Alea Genetičkog Centra u Sarajevu.

Obzirom da se brže širi opasniji je i od smrtonosnijih virusa jer ubrzano puni bolnice, opterećuje zdravstveni sistem i ugrožava ekonomiju.

“Tako da stvarno bi trebalo požuriti, staviti nogu na gas i nabaviti što veći broj vakcina koje se pokazale efikasnim”, zaključuje Branko Rihtman, mikrobiolog Univerzitet Warwick.

“Jer što prije stigne vakcina, što se veći broj ljudi imunizira na taj način se sprečava kretanje virusa, a samim tim se sprečavaju i nove mutacije”, dodaje Salihefendić.

Iz kriznih štabova ističu razloga za paniku nema, slijede analize i praćenje stanja, postojeće mjere ostaju iste. Za razliku od Republike Srpske u Federaciji BiH je moguće sekvencionirati virus.

“Sekvencioniranje se očito pokazuje kao iznimno snažan i potreban alat budući da njime možemo dobiti informaciju da li je u pitanju eventualno prenosiv soj, kakve su promjene u njegovom odnosu prema imunitetu i da li postoje eventualne poteškoće kada je u pitanju njihova detekcija korištenjem trenutno dostupnih PCR testova”, kaže Teufik Goletić, šef laboratorije za molekularna, genetička i forenzička ispitivanja Veterinarskog fakulteta.

Uz Veterinarski fakultet, danas je Kliničkoj mikrobiologiji Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu Svjetska zdravstvena organizacija donirala aparat nove generacije sekvencionera za unaprijeđenje dijagnostike korona virusa.

“Ono što je karakteristično u kontroli ove bolesti je period inkubacije kada osoba ne pokazuje simptome, i može da pređe granicu i da ima negativan PCR test, a da se pozitivnost kasnije uoči jer sama inkubacija traje od dva do 14 dana”, pojašnjava Sanjin Musa, šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

BiH ima liberalan režim na granicama i fleksibilne mjere, ima i Vijeće ministara koje ih tromo i nevoljko donosi pitanje je možemo li uopće reagirati na vrijeme mjerama kad već nismo imunizacijom.

“Jako je teško i sa mjerama kada se zatvorite garantovati da virus neće ući. To je pokazalo bezbroj zemalja koje su se u prvom mahu poput Engleske zatvorile, pa se opet virus proširio”, ocjenjuje Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva FBiH.

“Apsolutno netačno. Ako pogledate krivu broja zaraženih, broja umrlih i broja ljudi koji su u bolnicama hospitalizirani, možete bez da znate kad je uveden ‘lockdown’ u Britaniji, tačno po toj krivoj, po promjeni u broju zaraženih, tačno vidjeti gdje je ‘lockdown’ počeo i gdje je prestao”, odgovara Rihtman.

Bez ozbiljnije imunizacije stanovništva u stotinama hiljada doza, agilnijih reakcija kriznih štabova u donošenju, ali i nadležnih organa u inspekcijskom nadzoru mjera, BiH bi se lako moglo desiti da u aprilu i maju mora u zaključavanje. Prve proljetne zrake sunca koje bismo mogli gledati zatvoreni u svojim stanovima ili sa balkona zasigurno neće popraviti ni naše mentalno zdravlje, a ni urušenu ekonomiju.