Radovan Višković, premijer Republike Srpske i jedan od današnjih predstavnika državne koalicije (SNSD) koja se sastala u Mostaru, nakon sastanka je detaljno iznio informacije o tačkama koje su se našle na dnevnom redu, a koje su potpuno, djelimično ili nisu uopće riješene.

Iako se očekivalo da će se nešto riješiti po pitanju Reformske agende budući da rok za njeno usaglašavanje ističe 4. decembra, to se ipak nije desilo jer na sastanku nije postignut dogovor o zakonima za evropski put BiH, ali ni u vezi sa Planom rasta, Višković je pomenuo stavke o kojima su razgovarali i iznio stav SNSD-a po tom pitanju.

“Prvo pitanje koje smo mi prezentovali, a nije bilo pitanje sastanka su odluke OHR-a i nametanje odluka. Hoću da ponovim da više nemam nikakvu dilemu da kada god partneri koji sada čine aktuelnu vlast na nivou BiH pokažu želju i namjeru da se otvorenim pitanjima – prije svega onima koji su u vezi sa evropskim integracijama dogovaraju, onda se uvijek neko nađe da to kvari. Ne vidim nijedan razlog, o tome je govorio Dragan Čović, a znam da se s tim i Nermin Nikšić slaže, da se neko upliće i donose odluke kada to mogu donijeti institucije ove zemlje. I zato govorim da je to na neki način postalo praksa i čak mislim da je to smišljeno protiv Bosne i Hercegovine. Onda u nekom momentu smatram da li je nekome interes da se BiH kreće ubrzano na evropskom putu ili se i dalje ovdje trebamo baviti samim sobom, a da neko ovdje radi posao protektora i uživa u tome”, rekao je Višković.

Zatim je dodao da su iz tog razloga iz SNSD-a predložili jedan zakon.

“Gdje smo tražili da nosioci vlasti na nivou BiH od momenta kada ova država dobije pregovarački status ili datum za pregovore ne može više niko nametati bilo kakva zakonska rješenja osim institucija koje su predviđene Ustavom i to je nešto što je, mi smatramo, i potvrda i ustavnosti i legalnosti i suvereniteta jedne države. Nažalost, takav jedan zaključak nisu prihvatile ja bih rekao stranke Trojke, a HDZ nema ništa protiv toga da jedan takav zaključak bude usvojen. I taj bi zaključak na kraju implementirala i usvojila Parlamentarna skupština BiH”, naveo je.

Zatim je spomenuo i Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH koji je, kako je dodao, gotovo u potpunosti usaglašen.

“Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH – tu je ja bih čak rekao 95 ili 98 posto usaglašenih stvari. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske ima određene dileme na pojedine članove zakona i to ne na puno njih. Naime, radi se o dva ili eventualno tri člana zakona i mi smo predložili i usaglasili se da se održi još jedan krug konsultacija i naredni put bi to pitanje što prije moglo doći na Vijeće ministara BiH i da kao takvo bude prihvaćeno. Nakon toga na red je došao Plan rasta. Vi znate da se RS u suštini u prethodnom Planu rasta bila izjasnila da je prihvatljivo svih 113 prioriteta koji su tamo bili napisani i u međuvremenu su nam dodali još jedan koji do sada nije bio predmet razmatranja, a to je ukidanje bezviznog režima za određene zemlje s kojim BiH ima zaključene bezvizne režime. To je, između ostalog, šest zemalja među kojima su Kina, Azerbejdžan, Rusija, Turska…, ali to više nije ni bitno. Ovdje se od nas traži da svake godine od decembra u tekućoj godini po jednoj zemlji ukidamo bezvizni režim i to je više političko pitanje i to će ostati u sferi politike i onog momenta kada politika kaže da je prihvatljivo ja nemam ništa protiv toga”, ustvrdio je Višković.

Zatim je naveo da je nakon dolaska direktora Direktorata Evropske komisije u BiH, Evropska komisija u suštini dostavila novi prijedlog.

“Ove tri neusaglašene mjere koje su ostale kao takve prije svega zahvaljujući premijerima određenih kantona u Federaciji BiH koji dolaze iz SDA, koji su u Radnom tijelu glasali protiv i suštini onemogućile BiH da u junu ili julu uđu u programkao što su ostale zemlje Zapadnog Balkana. Sada je malo to modifikovano pogotovo kod državne pomoći je u suštini čak i lakša formulacija nego što je bila. Sada se više ne referira na etničko i entitetsko glasanje već se traži da bude stručno i neutralno itd., da se donose odluke na bazi struke što nama apsolutno ne treba predstavljati problem. Međutim, kod Ustavnog suda BiH postoje napisana neka tri koraka o određenim aktivnostima koje bi se trebale provesti gdje je u prvom rečeno kako bi do jula naredne godine trebale popuniti sva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu BiH. Ali ono što mi prigovaramo i što ćemo zajedno sa predstavnicima EU pokušati da riješimo jeste navedena mapa puta koja se odnosi na rješavanje statusa stranaca u Ustavnom sudu BiH. Mi ne prihvatamo da stoji takva formulacija i želimo da jasno i glasno piše da treba donijeti novi zakon o Ustavnom sudu BiH po kome će biti riješeno pitanje stranaca koji u njemu sjede. Čak sam predložio i to da i popuna i zakon budu vezani i da idu uporedo i da rok za BiH bude decembar 2025. godine. Mislim da tu imamo saglasnost HDZ-a, ostalo je da još Trojka vidi na koji način mogu utjecati na ljude koji sjede u Komisiji koja donosi takvu odluku jer tamo sjede i predstavnici kantona tako da ćemo vidjeti. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH je rekla da će se ubrzo zakazati sastanak Komisije kako bi se utvrdilo da li tu imamo konsenzus ili ga ponovo nemamo. I tu uporedo ide i implementacija odluka Ustavnog suda do 2026. godine gdje se traži da 70 posto odluka Ustavnog suda BiH bude implementirano unutar BiH”, istakao je Višković.

Govorio je i o imenovanju pregovarača za EU i njegova dva zamjenika.

“Danas je na stolu bila samo Odluka kojom se definiše imenovanje pregovarača i ako sam ja dobro razumio sve kolege su je prihvatilo i nije bilo nikakvih prigovora osim dijela u kojem je navedeno da ne može predsjedavajući, ministar vanjskih poslova i glavni pregovarač biti iz istog konstitutivnog naroda. Bila je primjedba da se tu doda i iz reda ostalih što je prihvaćeno. Zakon o tehničkim propisima RS koje je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim po nekoliko članova, a on se našao u ovom programu integrisanja, mi smo se danas dogovorili da će on tu ostati, ali da će biti samo u fusnoti naznačeno kada je on proglašen neustavan”, pojasnio je.

Na dnevnom redu sastanka našao se i budžet Vijeća ministara BiH.

“I dogovor je da ministar finansija BiH donese akt o kojem će ovaj današnji sastav razgovarati. Pošto se ove godine očekuje značajan prihod od Centralne banke BiH koji po članu 85 Zakona o Centralnoj banci 60 posto toga ide u budžet zajedničkih institucija i još nemamo tačan iznos budžeta dok ne završi budžetska godina. Ministar finansija će se sigurno potruditi da sa ljudima iz Centralne banke sazna o kojem iznosu je riječ jer 60 posto ide u budžet zajedničkih institucija, a 40 posto ostaje kao obavezna rezerva. Mi smo danas iznijeli stav da vidimo mogućnost da li dio tih sredstava može biti raspoređen i prema budžetima entiteta ne narušavajući zakonske odredbe. Tu će sve biti predmet pripreme koju treba uraditi ministar finansija BiH za sve nas. Bilo je govora i programu rada institucija BiH i tu je ustanovljeno da neke dvije institucije nisu dostavile svoje izvještaje i naloženo im je da to urade što je prije moguće tako da bih mogao reći da je i ovo pitanje u suštini riješeno i da će se naći na Vijeću ministara BiH možda do kraja sedmice”, poručio je Višković.

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH i Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH i predsjednik SDP-a te predstavnik Trojke nakon današnjeg sastanka su također davali izjave za medije.

Čović je pozvao one koji se “kunu daje ovo njihova država da pokažu to na praktičan način i usvoje Plan rasta”. Poručio je kako smatra da se ova godina još ne može smatrati “propalom”.

Nikšić je, s druge strane, poručio da se vratila atmosfera razgovora te da je bitno da se takav ritam održi čak i kada se ne dogovore oko svih stvari.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje