
Trideseta je godišnjica od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a u istoj sedmici nam je postalo potpuno jasno da ove godine od napretka Bosne i Hercegovine na tom evropskom putu nema ništa. Da li je ovo loše zapravo po Bosnu i Hercegovinu, odnosno po njen ugled i kako trenutno sada Evropska unija, Evropa i Brisel gledaju na Bosnu i Hercegovinu? Odgovore na ova pitanja, ali i na ostale aktuelne teme u Danu uživo dao je Admir Lisica, direktor GEOPOL-a, historičar i istraživač.
"Svaki nazadak je da tako kažem negativan u kontekstu naše države, jer ako posmatramo kako to rade države u regionu, primjera radi Crna Gora ili Albanija, jasno je šta ustvari znači napredak. Da je ono što su nam vlasti u proteklim godinama, ne samo u ovom mandatu, nego i ranije, govorilo o Evropskom putu, ustvari jedna iluzija kojoj smo se mi nadali, da će se nešto preko noći desiti i da ćemo u kontekstu ovih velikih geopolitičkih promjena i mi biti na redu da osjetimo možda neku dobru vijest iz Brisela i da se preko reda, onako kako bismo žargonski rekli, provučemo. Ipak, činjenica jeste i tako je stanje trenutno na terenu, da Evropska unija ne gleda previše blagonaklono na Bosnu i Hercegovinu. Koliko god se čini da nam čini određene ustupke, ipak bez određenih stvari koje su kreirali ne dopuštaju nam da idemo dalje. Naravno, svemu pogoduje i aktuelna politička klima u našoj državi gdje jednostavno prema određenim nekim zajedničkim pitanjima od kojih korist imaju svi građani Bosne i Hercegovine, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, možemo da nađemo dogovor. Znamo ko su kočničari. To su, naravno, vlasti u entitetu RS i njihovi partner HDZ. Međutim, i uspavanost aktivne vlasti ove bošnjačke komponente također treba da nas zabrinjava", rekao je Lisica za N1.
"BiH ne može previše očekivati od novog samita"
U Briselu se održava samit EU - Zapadni Balkan, Srbija nema predstavnika. Pitali smo šta BiH i druge zemlje mogu očekivati od ovog sastanka.
"Crna Gora već planira 2028. godine da, ako nastavi ovakvom dinamikom, a nema prevelikog razloga da tako ne bude, već bude članica EU. Kako je njihov premijer poručio Vučiću, da se vide u EU tek nakon što uđe iz Crne Gore. To je jedna politička poruka Srbiji. Srbija, s druge strane, posustaje. Godinama stagnira na evropskom putu i sam trenutak u kojem se oni nalaze - u jednoj velikoj krizi sveukupne situacije sa svojom naftnom industrijom, blokiranje njihovih naftnih kompanija, jednog trenutnog stanja u kojem se ne mogu dogovoriti sa Sjedinjenim Američkim Državama, pa ni Rusijom, oni su odlučili da apstiniraju u kontekstu novog sastanka. Prilično jasna situacija u kontekstu Albanije, gdje se Albanija također nadmeće u pozitivnom smislu sa Crnom Gorom ko će prije kroz taj evropski cilj. I to su dvije države, ako govorimo o Evropskoj uniji i perspektivi Zapadnog Balkana, o kojima vrijedi govoriti, to su dvije države koje su na pragu ulaska u Evropsku uniju. Te dvije države koje su već od ranije članice NATO saveza, su na dobrom putu. Dok je, evo, Sjeverna Makedonija onako poprilično u jednom turbulentnom, nezavidnom stanju. Kosovo je još na nižoj ljestvici od Bosne i Hercegovine. I tu su stvari jasne. Mi, kao država Bosne i Hercegovine, nažalost, ne možemo očekivati ništa previše od novog samita. Izgubili smo 2025. godinu poprilično. Koliko god da su nam vlasti pokušavale predstaviti da idemo nekim užurbanim korakom naprijed prema Evropskoj uniji, jasno je da nismo otvorili poglavlja, a od poglavlja sve kreče", istakao je.
"Hrvatska je već pokazala kakav odnos trebamo očekivati"
Mađarska je blokirala napredak Ukrajine prema EU, ali i ostalih zemalja. Lisica navodi kako tim potezom "Mađarska u ovom kontekstu diže svoju cijenu".
"Ona jednostavno želi da pokaže da koketira sa Moskvom poprilično, da slijedi ono što Trump traži od njih u Vašingtonu, da zanemaruje ustvari ono što bi trebao biti njihov prioritet kao članice Evropske unije, što hoće Brisel. I oni će uvijek koristiti taj segment da otežaju put Ukrajini, zato što su oni od početka bili protiv takvog stava prema Ukrajini. I s druge strane, BiH već vidi šta može se očekivati u kontekstu nje. Ako pogledamo Makedoniju, ona je prošla kroz jednu fazu gdje je morala promijeniti čak svoje ime usljed velikih pritisaka koje su svjedočili od strane Grčke. Pa onda se i Bugarska pobunila poprilično zbog položaja svog naroda, kojeg nema toliko u Makedoniji, ali oni su iskoristili situaciju i htjeli su da u preambulu ustava uđe i bugarski narod. Makedonija je sada Sjeverna Makedonija. Dosta je toga uradila u kontekstu približavanja EU. Međutim, njihov put je zaustavljen. Trenutna vlast u Sjevernoj Makedoniji također pogoduje tome da je put usporen. S druge strane, mi kao BiH poprilično možemo očekivati sličnu sudbinu u Sjevernoj Makedoniji ukoliko ne dođe do neke velike geopolitičke odluke od strane Brisela ili Vašingtona. Hrvatska je već pokazala kakav odnos trebamo očekivati. Insistira na trećem entitetu, tačnije na posebnom izbornom zakonu. Vidjeli smo i u prethodnih dana u kontekstu odlaganja otpada i sve to može biti jedan signal da će Hrvatska insistirati na dosta toga da je ovo samo početak u kontekstu BiH", smatra Lisica.
"Krnić pokazao da su Bošnjaci kao politički narod itekako moćni"
Evropski put BiH je zaustavljen, reformski zakoni koji su morali biti usvojeni - nisu usvojeni. Međutim, prošle sedmice, nakon što nije otvoren granični prelaz Gradiška-Novi most-Gornji Varoš, Željka Cvijanović kao članica Predsjedništva BiH izjavila je da je Zijad Krnić fizički blokirao tu vezu BiH sa Evropskom unijom. Lisica naglašava da je Krnić rekao ne onima koji ne vole BiH i svojim postupcima žele da je unazade, a da je ovo sve pokazatelj da bošnjačka politika doživljava polako jedan svoj zaokret.
"On je pokazao ustvari da su Bošnjaci kao politički narod itekako moćni. Pa tu vidimo jedno nejedinstvo, kažem. Ukoliko moj neki lični stav jeste da ukoliko dođemo do ovakve situacije kada kontinuirano imamo tri decenije, evo ako krenemo od Dejtonskog mirovnog sporazuma pa do danas i kroz vlast SDS-a i SNSD-a, znamo koliko ta politička reprezentacija iz Banja Luke pritišće Sarajevo i da je često bošnjačka strana bila uslovljena nekim zajedničkim dobrima da popušta u kontekstu, evo kažem, srpske strane. Ako je jedini jezik koji razumiju blokada, a pošto oni kontinuirano blokiraju, onda podržavam ovaj poduhvat Krnića, jednostavno samo da se pokaže da i sa ove bošnjačke strane bar ne postaju pojedinci koji će reći ne", rekao je.
No, Vlada Federacije se ogradila.
"Vidimo ovdje da je ta jednostavno, kako je to Schmidt nazvao, bošnjački reformski blok. Da je taj bošnjački reformski blok u vidu Trojke, da ne funkcioniše i baš najbolje, da imaju unutar Trojke različita osipanja između sebe, napad jedni druge i to sve na državnom nivou ima jedan loš uticaj. Premijer Nikšić je rekao da zapravo Zijad Krnić provodi politiku SDA, ali da oni nisu u mogućnosti da ga smijene dok mu ne istekne mandat. Mislim da je gospodin Krnić i bio kandidat SDA u prethodnom periodu. To su sada ta unutarstranačka prepucavanja između SDP-a i SDA. Jedni priželjkuju da to bude neka nova koalicija, drugi napadaju to. Očekuju nas 2026. godina, bit će zanimljiva", dodao je.
"Plenković je poručio BiH što misli o njoj"
Kako god, granični prelaz nije otvoren. Mnogi se bune, prvenstveno prevoznici. Međutim, jedan čovjek uspio je preći granicu - Andrej Plenković. Srdačno je dočekan. U Banjaluci se sastao i sa predsjednikom HDZ-a Bosne i Hercegovine, čuli smo tu i govore gdje Dragan Čović jasno Dodika oslovljava sa predsjedniče te je naglasio koliki je značaj njihovog zajedništva. Lisica naglašava kako mi svi kao potencijalni kandidati EU težimo ukidanju granica, pomirenju boljem standardu, da jednostavno možemo slobodno kretati širom EU, da budemo dio Schengena, ali da sve dok su ovakve politike na sceni u Zapadnom Balkanu, ne možemo računati na takvo nešto i zbog toga je i blokiran ovaj GP.
"Međutim, Plenković je poručio BiH što misli o njoj i da on jednostavno bahato može uraditi šta god želi. S druge strane, imamo jednu koaliciju, jedno čudo kako je to naveo Čović. Jedno čudo smo vidjeli na sceni kako jedni drugima pomažu da se blokiraju važne stvari u kontekstu države BiH. Skidaju se tačke sa dnevnog reda po dogovoru između SNSD-a i HDZ-a. To je ono čudo koje su nam govorile. A znamo kroz historiju da smo to čudo destruktivno na račun BiH mogli da vidimo i u periodu Cvetković-Maček. Ne možemo govoriti danas o prijateljstvu Hrvatske. Hrvatska je bila BiH prijatelj 2001. godine kada je Mesić jasno odbio da podrži Ante Jelavića koji je proglasio 'Hrvatsku samoupravu' unutar BiH. To je bio prijateljski poduhvat i tada su s BiH imali dobre odnose. Na tom tragu trebamo i dalje graditi vezu. Hrvatska, ukoliko želi da bude prijatelj BiH, ne treba da podržava separatiste unutar države BiH, već da bude možda sponzor broj jedan puta BiH u NATO prije svega, pa onda u EU. Kažem, NATO nam je izuzetno prioritetan, Hrvatska to zna. I ona, ukoliko želi da promijeni odnos i BiH, ili kako oni kažu, političkog Sarajeva, što nije sporan termin, prema sebi, onda trebaju da jednostavno apstiniraju od podrški onima koji se destruktivno ponašaju prema BiH", rekao je Lisica.
Naglašava kako je "savez SNSD-a i HDZ-a poprilično jak i da bošnjačka strana ne treba umišljati sebi da će nekim popuštanjem da poremeti taj odnos i da će pridobiti neku drugu stranu da popusti i da im se približi".
"Jednostavno poklopili su se interesi, pa čak evo i Vučić, koji se pomalo ograđuje možda od tog trenutnog savezništva, on nema ništa protiv da je ovakva konstelacija odnosa unutar BiH, dok ipak između Srbije i Hrvatske su odnosi nešto drugačiji", naveo je.
Da li su odnosi BiH i Hrvatske trajno narušeni? Da li je za našu državu, s obzirom na geopolitičke prilike, jedino rješenje ulazak u NATO? Pogledajte u videu.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare