Iz zimskih jakni u samo nekoliko dana prelazimo na temperaturu od 30 stepeni na samom početku proljeća. Mnogi već osjećaju proljetni umor, a meteoropatama su nagle vremenske promjene najveća mora. Istovremeno se s proljećem povećavaju i tegobe ljudi sa izraženim alergijama. U centralnoj temi "Novog dana" gosti su Bakir Krajinović, meteorolog, Merita Tirić - Čampara neurolog i Ismet Suljević, anesteziolog i subspecijalista alergolog.

Nakon prohladnog početka sedmice i snijega koji je proteklog vikenda zahvatio pojedine dijelove Bosne i Hercegovine, meteorolozi za naredne dane prognoziraju rast temperatura zraka – za dane vikenda do 30 stepeni Celzijusa.

“Vrijednosti temperatura zraka prema kraju ove sedmice svakako da idu daleko, daleko iznad uobičajenih za ovo doba godine i ono što mi očekujemo krajem ove sedmice je oko 28 stepeni Celzijusa na jugu naše zemlje, a u Bosni, u kontinentalnom dijelu do nekih 24-25 stepeni. Uz sve to puše vjetar južnog pravca zbog kojeg je i narančasto upozorenje i donose određene rizike. Tako da, turbulentna je atmosfera i donosi dosta rizično vrijeme i vremenske prilike u BiH”, kazao je meteorolog Bakir Krajinović, ističući da ono što očekujemo kada je temperaturni režim u pitanju, nije neočekivano te da smo iskusili i toplije vrijeme u ovom periodu godine.

Proljeće je, osim visokih temperatura, donijelo i pojačani umor karakterističan za mart mjesec koji zovemo proljetni umor. Neurolog Merita Tirić – Čampara osvrnula se i na utjecaj vremenskih prilika na raspoloženje čovjeka te objasnila kako se osjećaju meteoropate kada se vrijeme mijenja:

“Za meteoropate ustvari kažemo da su to osobe koje osjećaju različite zdravstvene tegobe koje mogu biti fizičke i psihičke prirode, a koje su vezane za razne promjene temperature i drugih segmenata onog što nazivamo promjenama vremena. Ti simptomi i ono što pacijenti mogu osjetiti, to su promjene koje mogu biti fizičke prirode, a mogu biti i psihičke prirode. Fizičke su svi oni razni bolovi u zblobovima, u kostima, promjene u kardiovaskularnom sistemu, neki imaju problema s nekim drugim hroničnim problemima, sa disanjem, glavoboljama, vrtoglavicama, mučninama, opća slabost i slično. Međutim, apsolutno nezanemarivi i dosta česti mogu biti i psihički simptomi, a to mogu biti razne promjene raspoloženja, može biti depresivnost, anksioznost, nekada tjeskoba, nemir, pa čak i agresivnost, ovisno o tipu.”

Neke studije, kaže neurolog, pokazuju da trećina populacije u svijetu osjeća neka promjene.

“Naravno, nisu sve te osobe meteoropate, neke osobe mogu biti samo osjetljive, a drugi mogu biti neki veći nivo, pa imaju meteoropatske promjene što se tiče njihovog zdravstvenog stanja”, dodala je Merita Tirić – Čampara.

Uz meteoropatske tegobe i promjene, sve su učestalije i alergije, uz već prisutne brojne viruse.

“Evidentno je da u zadnjim godinama raste broj ljudi koji imaju alergiju i u tom smislu ne postoji neki termin kad se alergija javlja. Ona se može javiti tokom cijele godine. Ako je u pitanju alergija na ove proljetne trave ili biljke kao što je breza, onda se to javlja u ovom periodu – mart/april, kad počinje cvjetanje i inače buka vegetacija. Također u nekom jesenjem periodu kada je u putanju ambrozija kao alergen, onda se u svakom slučaju javljaju ti problemi kod pacijenata u to doba”, pojasnio je Ismet Suljević, anesteziolog i subspecijalista alergolog.

A alergije se pomjeraju u skladu s bujanjem vegetacije. Ove je godine to malo ranije.

“Zima koja je iza nas je najtoplija zima otkad postoji mjerenje u BiH. Imali smo nadprosječne visoke temperature od sredine januara do danas i upravo je to razlog zašto je 15 do 20 dana ranije, zavisno od regije u BiH, da se budi. Mi to vidimo kroz naša mjerenja koja imamo na svim meteorološkim stanicama i sve podatke koje prikupimo nekako pripremamo informaciju skrojenu i za ljekare, ali i za one koji razumiju svu tu problematiku kada je u pitanju mjerenje atmosfere. I zima koja nije imala pravog snijega, dovela je do toga da vegetacija već buja”, dodao je Krajunović.

Nagle promjene i oscilacije u vremenu utječu na hronične pacijente starije, ali i srednje životne dobi. Također, utječu i na pacijente koji imaju psihičke tegobe.

“Na njih jako puno utječu vremenske promjene, dovode do pogoršanja depresije, do apatije, bezvoljnosti, poremećaja sna. Taj poremećaj sna onda zna kasnije dovesti do promjene, odnosno do pogoršanja njihovih drugih oboljenja mentalnih koje oni imaju, tako da je to ustvari jedan krug, jedan ciklus koji je jako povezan. Čak je jedan dio meteorologija sada sve više aktuelaniji, to je biometeorologija”, istaknula je Merita Tirić – Čampara.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad