Vremenski ekstremi haraju: Šta nas čeka u nastavku ljeta?

Mjesec jun 2025. godine ostaće upamćen, na globalnom nivou, kao treći najtopliji jun u istoriji. Tokom 10 dana u Evropi je zbog vrućine umrlo 2.300 osoba. Širom svijeta buktali su požari. Dvije osobe poginule u Kataloniji. U Francuskoj, šumski požar uništio hiljade hektara šume, brojne kuće oštećene, stotine ljudi iseljeno iz domova.

Freja Vamborg, klimatološkinja u Kopernikusu:

"U Evropi smo imali dva toplotna talasa, jedan oko 20. juna, a zatim i krajem mjeseca, koji je nekako trajao do jula i dostigao vrhunac uglavnom u ovom mjesecu. Oba su počela na Iberijskom poluostrvu, a zatim se proširila preko Francuske, u Veliku Britaniju, Njemačku, ali i u druge južne regione. Važno je napomenuti da ćemo imati sve više toplotnih rekorda".

Ekstremno visoke temperature nisu zaobišle ni BiH, koja je u junu bila bez gotovo kapi kiše. Uzrokovalo je to sušu, i brojne požare u Semberiji, Grudama, Ljubuškom, na planini Leotar, gdje je požarna linija bila preko 2 kilometra. Vatrogasci ponovo, uložili nadljudske napore u gašenju.

Saša Burani, Teritorijalna vatrogasno-spasilačka jedinica Trebinje:

"Teren je dosta težak, prioritet su stambeni objekti, da nema materijalnih šteta. Planina Leotar je do sad gorila u par navrata, to je dosta zahtjevan, nepristupačan, težak teren."

Vatrena stihija zahvatila je i deponiju na Krupačkim stijenama u opštini Trnovo. Izrazito zagađen vazduh ugrozio je zdravlje stanovnika.

Anes Podić, Eko-akcija:

"Kad se zapali otpad, tada se stvaraju neki od najopasnijih gasova koje je u stanju čovječanstvo da proizvede, imamo stvaranje dioksina koje mogu izazvati niz posljedica po zdravlje, rak, genetske poremećaje."

Amer Tahirović, epidemiolog ZZJZKS:

"Istina da smo imali sve produkte sagorijevanja zavisno koji je dio deponije je bio zahvaćen u kom dijelu dana, najveći produkt sagorijevanja je sagorijevanje organskih materija, koje smo osjetili i mirisom u gradu."

Da bi nakon perioda visokih temperatura, stigla nagla promjena vremena. Snažno nevrijeme, praćeno olujom i gradom, nanijelo je značajne štete u Hrvatskoj. Prenijelo se i na dijelove BiH, a najveće posljedice zabilježene su u Brčkom. Ovakve oscilacije biće sve češće, prognoze su meteorologa.

Tea Blažević, meteorolog:

"Često se događa da u ljetnim periodima imamo jake oluje, to je upravo posljedica zagrijavanja, ali ono na šta apeliramo u vrijeme klimatske krize kojoj svjedočimo, a imamo i dalje porast globalne temperature, koncentraciju stakleničkih plinova, nismo tu puno napravili u pogledu zaustavljanja cijele priče, i ono na šta upozoravamo da ćemo, u sve toplijoj klimi, imati sve češće i sve žešće ekstreme, pa naravno da to znači i razornije oluje".

Nagle promjene vremena ostavile su posljedice na zdravlje građana.

Zumreta Bihorac, specijalista porodične medicine Doma zdravlja Novo Sarajevo:

"Kod hroničnih pacijenata dolazi do pogoršanja osnovnih bolesti plus pojave novih simptoma, pacijenti reaguju sa glavoboljama, vrtoglavicama, povećanja šećera, pacijenti sa plućnim oboljenjima reaguju, djeca takođe, teško se prilagoditi."

Ljekari pozivaju na dodatni oprez. Naročito, što meteorolozi upozoravaju na nove toplotne valove krajem jula i tokom avgusta. U pomenutom periodu, nije isključena ni mogućnost rušenja temperaturnih rekorda.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad