Sve o izborima u Srbiji
Vučić ili studenti: Ko može do 126 mandata za vlast u Srbiji

Hoće li lista Aleksandra Vučića zadržati vlast ili će Studentska lista uspjeti pretvoriti protestnu podršku u parlamentarnu većinu? Uoči izbora 25. oktobra, objavljena istraživanja daju različite odgovore. Za formiranje vlade bit će važan i rezultat lista oko cenzusa, dok posmatrači upozoravaju na neravnopravne uslove kampanje.
Kako se glasa i kako se došlo do izbora
Građani biraju 250 poslanika u jednoj izbornoj jedinici, glasajući za zatvorene liste. Mandati se dijele D'Hondtovom metodom, a cenzus je 3% od broja birača koji su glasali. Liste nacionalnih manjina ne moraju preći cenzus, a ako osvoje manje od 3%, njihovi količnici se pri raspodjeli uvećavaju za 35% (Zakon o izboru narodnih poslanika, "Sl. glasnik RS" 14/2022 i 47/2026; objašnjenje u Radaru). Pri jednakim količnicima prednost ima lista s većim brojem glasova. Na listiću je 18 lista s ukupno 2.418 kandidata.
U rušenju nadstrešnice novosadske željezničke stanice 1. novembra 2024. stradalo je ukupno 16 ljudi. Studentske blokade i protesti koji su uslijedili traju i danas; na skupu 15. marta 2025. u Beogradu bilo je između 275.000 i 325.000 ljudi, prema procjeni Arhiva javnih skupova. Studenti su prijevremene izbore zatražili u maju 2025, a Vučić ih je raspisao 9. septembra 2026.
Vučić je 27. septembra podnio ostavku na mjesto predsjednika i nastupa kao nosilac liste i kandidat za premijera (ECFR). Ustav mu ne dopušta da ponovo bude biran za predsjednika Republike. Izborima su prethodile i evropske kritike zbog veličanja Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid i druge zločine; evropska komesarka Marta Kos zbog toga je 4. septembra otkazala posjetu Srbiji.
Zašto ankete daju različitu sliku
Rezultate treba čitati uz vrijeme provođenja istraživanja, način anketiranja i ponuđene izborne opcije. Razlike između anketa ne mogu se automatski tumačiti kao rast ili pad podrške.
Najnovije istraživanje uključeno u ovaj pregled objavio je NSPM 20. oktobra, ali je razgovore s ispitanicima završio 5. oktobra, pa ne obuhvata moguće promjene raspoloženja u završnici kampanje. U njegovim objavljenim rezultatima Studentska lista ima prednost od 1,8 procentnih poena. Za zaključak o tome koliko je ta prednost pouzdana potrebni su podaci o statističkoj nesigurnosti i obradi uzorka, koje korišteni izvor ne navodi.
Gdje je 126? Isprobajte sami
Glasovi nemanjinskih lista ispod cenzusa ne učestvuju u raspodjeli mandata, pa liste koje pređu cenzus dobijaju veći dio mandata nego što im je udio u glasovima. To ima dva efekta. Kada mogući partner ostane ispod cenzusa, velika lista dobija nekoliko mandata više, ali njihov mogući zajednički zbir može biti manji nego da je partner prešao cenzus.
Nalazi i upozorenja posmatrača
Ana Brnabić je u maju tvrdila da je Srbija do tada provela više od 70% preporuka ODIHR-a, uz rad na njima "praktično od 2019. godine". ODIHR je u privremenom izvještaju u oktobru naveo da dio ranijih preporuka ostaje neispunjen. Usvajanje propisa i njihova primjena različita su pitanja.
Ocjena izbornog procesa obuhvata i uslove u kojima se vodila kampanja i način provođenja glasanja. Za procjenu uticaja pojedinačne nepravilnosti na raspodjelu mandata važni su njen obim, dokumentacija i odluke nadležnih organa. Nepravilnost sama po sebi ne dokazuje promijenjen ishod, a uredno brojanje ne odgovara na prigovore o uslovima kampanje.
Pet pretpostavljenih scenarija
Scenariji su prilagođeni prema analizi Gorana Buldioskog i Engjellushe Morine za Evropski savjet za vanjske odnose (ECFR), objavljene 20. oktobra. To su pretpostavke za razmišljanje, ne prognoze. Preporuke EU-u su stavovi autora, ne najavljene reakcije EU-a.
Satnica: šta pratiti i kada
Označite stavke dok pratite izbornu večer; oznake ostaju sačuvane u vašem pregledniku. Termini projekcija su okvirni.
Prvo mjesto nije isto što i vlada
U izbornoj noći prvo mjesto po broju glasova neće samo po sebi dati odgovor na pitanje ko formira vladu.
Trebat će sačekati pouzdaniju raspodjelu mandata, rezultate lista blizu cenzusa i javne stavove mogućih partnera. U slučaju tijesne razlike, za procjenu ishoda bit će važni i dokumentovani prigovori te odluke izbornih organa.
Ako nijedna lista nema 126 mandata, to otvara pregovore; blokada nastaje tek ako se većina ne može sastaviti. Ako nova skupština ne izabere vladu u roku od 90 dana od konstituisanja, slijedi njeno raspuštanje i raspisivanje novih izbora.
Predsjedničku dužnost obavlja predsjednica Skupštine Ana Brnabić. Novi predsjednički izbori moraju se održati najkasnije tri mjeseca od prestanka mandata prethodnog predsjednika.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare