Williamson pred Helsinškom komisijom: Brčko kao ključni američki mehanizam očuvanja Dejtona i stabilnosti BiH

Williamson je podsjetio da je Brčko arbitraža nastala u samoj završnici dejtonskih pregovora, u trenutku kada je cijeli mirovni proces bio ozbiljno ugrožen.

"Dok obilježavamo 30. godišnjicu Dejtonskog sporazuma, želio bih danas fokusirati svoje izlaganje na ovaj arbitražni režim Brčkog, koji predstavlja jedan od ključnih mehanizama provođenja Dejtona", rekao je Williamson.

Kako je objasnio, strane su se u Dejtonu načelno dogovorile o podjeli teritorije između Republike Srpske i Federacije BiH, ali nisu uspjele postići saglasnost o statusu Brčkog zbog njegovog izuzetnog strateškog položaja.

"Do ove arbitraže došlo je zbog zastoja koji je nastao u kasnoj fazi dejtonskih pregovora, kada su se strane u velikoj mjeri složile oko podjele teritorije između Republike Srpske i bošnjačko-hrvatske Federacije, ali nisu mogle postići dogovor o rješenju statusa Brčkog upravo zbog njegove strateške važnosti", naveo je.

Taj zastoj, upozorio je Williamson, prijetio je da u potpunosti sruši mirovni proces.

"Ovaj zastoj, koji je prijetio da ugrozi čitav proces, razriješen je kada je predsjednik (Slobodan) Milošević predložio tadašnjem američkom državnom sekretaru Christopheru da se pitanje Brčkog uputi na međunarodnu arbitražu", rekao je.

Američka strana je prihvatila taj prijedlog, a Aneksom II Dejtonskog sporazuma uspostavljen je arbitražni tribunal.

"Pod Aneksom II Dejtonskog sporazuma uspostavljen je arbitražni tribunal, sastavljen od dva nacionalna arbitra - po jednog iz Republike Srpske i Federacije - te međunarodnog predsjedavajućeg arbitra", objasnio je Williamson.

Budući da se unaprijed očekivao zastoj između dva domaća arbitra, predsjedavajući arbitar dobio je izuzetno široka ovlaštenja.

"Predviđajući vjerovatnu blokadu između dvojice nacionalnih arbitara, predsjedavajući arbitar dobio je ovlaštenje da donosi jednostrane odluke u ime tribunala. Kada je konačna odluka donesena 1999. godine, upravo je tako i postupio", rekao je.

Konačnom arbitražnom odlukom Brčko nije dodijeljeno nijednom entitetu.

"Owen je presudio da novoformirani Distrikt Brčko neće biti dodijeljen nijednom entitetu, već će biti u zajedničkom vlasništvu oba entiteta, uživati značajan stepen samouprave, sličan onom koji imaju entiteti, te da se entitetima zabranjuje bilo kakvo miješanje u poslove Distrikta", naveo je Williamson.

Ključni dio odluke bila je i uspostava funkcije supervizora.

"Owen je također naložio imenovanje supervizora za Brčko koji bi nadgledao provedbu odluke. Ta funkcija je uvijek bila povjerena američkom diplomati, koji je istovremeno obavljao i dužnost prvog zamjenika visokog predstavnika", rekao je.

Zbog toga je, naglasio je Williamson, očuvanje statusa Brčkog u velikoj mjeri američki projekat.

"Održavanje statusa Brčkog u velikoj mjeri predstavlja američki projekat, s obzirom na to da su dva ključna garanta – predsjedavajući arbitar i supervizor – bili ili su i dalje američki diplomati", rekao je.

U arbitražnu odluku ugrađen je i snažan mehanizam sankcija.

"Roberts Owen je u odluku unio izuzetno snažnu odredbu o provođenju. Propisao je da, ukoliko bilo koji entitet na ozbiljan način prekrši odredbe odluke i time ugrozi status ili sigurnost Brčkog, tribunal zadržava pravo da Brčko dodijeli isključivoj kontroli entiteta koji nije prekršio odluku", objasnio je.

Ta odredba imala je posebno snažan efekat na Republiku Srpsku.

"Gubitak Brčkog bi Republiku Srpsku presjekao na dva dijela i prekinuo kopneni koridor između njenog gušće naseljenog zapadnog dijela i Srbije, što bi predstavljalo egzistencijalnu prijetnju za taj entitet", upozorio je Williamson.

Prema njegovim riječima, upravo je taj okvir omogućio Brčkom da se razvije u najuspješniju multietničku sredinu u Bosni i Hercegovini.

"Ovakav pristup umanjio je miješanje entiteta u Brčko i omogućio mu da postane najuspješnija multietnička zajednica u Bosni i Hercegovini", rekao je.

Dodao je da u Brčkom "tri etničke zajednice žive u neposrednoj blizini jedna druge, djeca pohađaju iste škole, a političko rukovodstvo čine predstavnici sva tri naroda koji generalno dobro sarađuju".

"Brčko ima svoje izazove, ali kada je riječ o svakodnevnoj međunacionalnoj toleranciji i integraciji, ono predstavlja uspješnu priču – i to je, u konačnici, američka uspješna priča", rekao je Williamson, ističući da je dugogodišnje američko diplomatsko, pravno i političko ulaganje stvorilo uslove za takav razvoj.

Osvrćući se na širi kontekst, Williamson je upozorio da se Bosna i Hercegovina i danas suočava s ozbiljnim prijetnjama.

"Bosna i Hercegovina danas se i dalje suočava s izazovima onih koji nastoje potkopati njenu održivost kao jedinstvene države, što se u najekstremnijem obliku manifestira kroz pozive na secesiju i aktivne pokušaje da se paraliziraju institucije na državnom nivou", rekao je.

Posebno je istakao ulogu vanjskih aktera, "poput Rusije, koji nastoje potaknuti nestabilnost u regionu slabljenjem Bosne i Hercegovine".

Zaključujući svoje obraćanje, Williamson je naglasio da će, bez suštinskih ustavnih reformi ili izuzetno brzog napretka ka Evropskoj uniji, međunarodno prisustvo u BiH ostati neophodno.

"Sa američke strane, to bi se trebalo ogledati u nastavku snažne podrške Uredu visokog predstavnika i Brčko tribunalu, koji predstavljaju zaštitne mehanizme protiv najtežih oblika destruktivnog djelovanja zlonamjernih aktera", rekao je.

"Raspad Bosne i Hercegovine, vjerovatno praćen obnovom oružanog sukoba, imao bi posljedice daleko izvan granica zemlje i koristio bi isključivo Rusiji ili drugim protivnicima", upozorio je Williamson.

"Zbog toga je od ključne važnosti da nastavimo snažno podržavati integritet države i institucije na državnom nivou, da jačamo one koji rade u tom pravcu i da se aktivno suprotstavljamo onima koji to ne čine", zaključio je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad