Bosna i Hercegovina se nalazi na važnoj raskrsnici na putu ka Evropskoj uniji. Krajem mjeseca očekuje se otvaranje pregovora EU. Pred ovom zemljom je izazov brze realizacije reformi, posebno u oblasti pravosuđa. U međuvremenu, u BiH ponovo stižu evropski zvaničnici. Šta ovo znači konkretno za BiH i da li će Nizozemska i Danska, koje su najviše skeptične, ipak "progledati kroz prste" BiH, u Novom danu govorio je doc.dr. Garis Kočan, asistent i istraživač na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani.
Kočan ističe kako je jako pozitivan signal za BiH, ali i Trojku, što evropski zvaničnici u tolikoj mjeri dolaze u BiH.
“Postoji dobar korpus država EU koje se zalažu da BiH dobije zeleno svjetlo za početak pregovora. Očekuju i države EU. One koje su malo skeptičnije poput Danske i Holandija, očekuju da BiH neće uspjeti ta tri zakona da odradi. Jako je bitno da ta politička elita i Trojka ima dojam da je sada ili nikada, da moraju postići konsenzus. Jako je bitno da zemlje EU dolaze u BiH”, rekao je Kočan.
Nizozemska i Danska ne vjeruju u pozitivan ishod za BiH
Na pitanje da li je opravdan taj skepticizam Nizozemske i Danske, odgovara: “Mislim da oni polaze od toga da politička elita u BiH ne zna postići minimum konsenzusa kada pričamo o reformama. Danska i Holandija vide BiH kao zemlju u kojoj ništa između političkih elita ne funkcioniše. Bitno je da sada dođe do saradnje između njih, dužni su to ljudima u BiH.”
U doktorskom radu istraživao je kako politička elita u bh. entitetu Republika Srpska koristi proces evropske integracije Bosne i Hercegovine za postizanje vlastitih političkih ciljeva. Kočan navodi primjer gdje se podrška EU daje kada je ekonomska situaciju u RS dobra, dok nije poželjna kada je obrnuta situacija.
“U FBiH imate 80- 85 posto ljudi koji podržavaju evropske integracije, u RS 50-55 posto. Imupls u RS politička elita koristi za vlastite interese. Kada u ekonomski interesi unaprijeđeni onda je EU ok, kada nije onda nije najpoželjniji gost u RS. Onda idu ucjene, ako će Šmit nametnuti zakon onda SNSD više neće sarađivati s Trojkom. Ovdje je pitanje kako izbjeći sukob sa SNSD-om i OHR-om, a unaprijediti evorpsku integraciju. U RS je najveći problem od 2008. kako će se OHR zatvoriti, a on će ostati sve dok BiH ne postane dio EU”, naveo je.
Kriza kredibiliteta EU
Komentirajući rezoluciju Evropskog parlamenta kojom se ponovo poziva EU na uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i drugim “destabilizujućim akterima” u Bosni i Hercegovini, Kočan navodi da je to signal za BiH i entitet RS da EU posmatra sve šta se radi i da vidi da postoje faktori u državi koji sputavaju evropski proces.
“Pitanje je kakve će se sankcije biti. Jedne su one koje su prema političkoj eliti i koje će manje biti produktivne, a druga stvar su sankcije gdje ćete udariti po ljudima, poput infrastrukturnih projekata za civilno društvo. Ovdje je pitanje do koje tačke su te sankcije potrebne. EU će morati razmisliti kako spriječiti taj iverzibilni proces koji se radi od 2008. godine”, rekao je Kočan.
Kritikovao je i EU kazavši da ona ima krizu kredibiliteta jer pričaju o tome, a onda dođu u BiH i sastanu se s istim političarima.
“EU sebe treba zapitati šza želi od Zapadnog Balkana – da li ga vidi kao bunar problema ili integralni dio svojih integracija”, poručio je Kočan.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!