Zagađenje izmaklo kontroli, Sarajevo bez inspekcija: Može nam se desiti scenarij iz 2020. godine...

Iza Sarajeva jučer su se našli pakistanski Lahore s indeksom 297 te indijski Delhi, gdje je zabilježena vrijednost 284. Posebno zabrinjava podatak da je koncentracija PM2.5 čestica u Sarajevu bila čak 53 puta veća od godišnje referentne vrijednosti koju propisuje Svjetska zdravstvena organizacija.

O ozbiljnosti aerozagađenja za Novi dan govorili su pulmologinja Aida Forto, ekološki aktivista Anes Podić i direktor Federalnog hidrometeorološkog zavoda Almir Bijedić.

Ekološki aktivista Anes Podić istakao je da je jutros stanje u pojedinim bh. gradovima čak i lošije nego u Sarajevu.

"Ubjedljivo je najgore u Banjoj Luci, zatim u Travniku, Doboju i Lukavcu. Svi su oni jutros zagađeniji od Sarajeva. Vrlo lako nam se može desiti scenario iz 2020. godine, kada nam je malo nedostajalo da dostignemo Peking. Sarajevo se vrlo brzo napuni, kotlina se ispuni ovim otrovom", upozorio je Podić.

Pulmologinja Aida Forto naglasila je da su PM2.5 čestice najopasnije po ljudsko zdravlje, jer imaju dugoročne i teške posljedice.

"Te čestice dovode do promjena u krvnim sudovima, što može rezultirati moždanim udarom, pa čak i demencijom. Nakon dugotrajnog izlaganja može se javiti i karcinom pluća. One dovode do pada imuniteta i direktno utiču na zdravlje, ali i na kvalitet života", kazala je Forto.

Dodala je da aerozagađenje predstavlja kombinaciju štetnih čestica i plinova, te uputila niz savjeta građanima.

"Savjetujem građanima da ne izlaze ujutro i navečer ako ne moraju. Ako moraju, neka nose maske s filterima i izbjegavaju treninge na otvorenom. Apelujemo i na škole da razmotre mogućnost online nastave. Zdravlje mora biti prioritet, a djeca su najosjetljivija kategorija. Online nastava bi se mogla primjenjivati dok zagađenje ne postane prihvatljivo, odnosno dok se vrijednosti čestica ne vrate u normalne okvire", poručila je Forto.

Direktor Federalnog hidrometeorološkog zavoda Almir Bijedić istakao je da BiH ima ozbiljna ograničenja kada je riječ o sistemskom praćenju kvaliteta zraka.

"Nismo u mogućnosti koristiti sredstva iz fondova Evropske unije, kao što to radi Hrvatska. Nastojimo doći na nivo mjerenja kakav postoji u EU. U Bosni i Hercegovini smo u velikoj mjeri ovisni o meteorološkim prilikama. O kvalitetu zraka govorimo uglavnom tek kada se počnemo gušiti", naveo je Bijedić, dodajući da FHMZ vrši monitoring, ali da nema dovoljan broj inspektora na terenu.

Na to se nadovezao i Anes Podić, koji smatra da je riječ o svjesnoj političkoj odluci.

"To je vrlo svjesna odluka politike, da nemamo dovoljno inspektora. Na planinama imamo eksploziju gradnje. Kanton Sarajevo ne može riješiti ni osnovni problem", zaključio je Podić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad