Zagađenje zraka koje izazvano izgaranjem fosilnih goriva skraćuje životni vijek ljudi na Zemlji za otprilike dvije godine pokazuju podaci iz nove studije koju je objavio Institut za energetsku politiku Univerziteta u Chicagu. U izvještaju pod nazivom „Air Quality Life Index“ koji je upravo objavljen stoji kako je tokom prve dvije godine pandemije COVID-19 svjetska ekonomija usporila, ali da je prosječno globalno godišnje zagađenje česticama (PM2,5) ostalo identično u odnosu na nivoe iz 2019.

„U isto vrijeme, sve veći dokazi pokazuju da zagađenje zraka – čak i kada se doživljava na vrlo niskim razinama – šteti ljudskom zdravlju. Ovo je nedavno navelo Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) da revidira svoje smjernice (sa 10 µg/m³ na 5 µg/m³) za ono što smatra sigurnim nivoom izloženosti česticama zagađenja, što dovodi do većine svijeta—97,3 posto globalnog stanovništvo – u nesigurnu zonu“, navode autori izvještaja.

Zagađenje zraka prema ovom izvještaju globalno oduzima 2,2 godine globalnog prosječnog životnog vijeka, ili ukupno 17 milijardi životnih godina, u odnosu na svijet koji bi bio da su ispunjene smjernice WHO (5 µg/m3). Ovaj uticaj na očekivani životni vijek je uporediv sa uticajem pušenja, više od tri puta veći od upotrebe alkohola i nečiste vode, šest puta veći od HIV/AIDS-a i 89 puta veći od sukoba i terorizma navodi se u istraživanju.

Prema podacima ovog istraživanja Bosna i Hercegovina se nalazi na 26. mjestu na svijetu i da se pridržava standarda WHO mogla bi produžiti životni vijek svojih građana za 1.8 godina. Među podacima se također navodi da bi to produženje života, ako bi se poštovali standardi WHO, za Bijeljinu iznosilo 2.02 godine, Brčko 2.2 godine, HNK 1.09, dok bi za Sarajevo iznosilo 2.07, dok bi najveće produženje života imali ZeDo Kanton sa 2.33 godine i Tuzla sa 2.52 godine.

“Bila bi globalna vanredna situacija kada bi Marsovci došli na Zemlju i poprskali supstancu koja je uzrokovala da prosječna osoba na planeti izgubi više od 2 godine životnog vijeka. Ovo je slično situaciji koja vlada u mnogim dijelovima svijeta, osim što prskamo supstancu, a ne neke osvajače iz svemiraSrećom, istorija nas uči da ne mora biti ovako. Na mnogim mjestima širom planete, poput Sjedinjenih Država, snažne politike, podržane jednako snažnom spremnošću za promjene, uspjele su smanjiti zagađenje zraka.,” kazao je Michael Greenstone, profesor ekonomije na Institutu za energetsku politiku Univerziteta u Chicagu.

Kada su u pitanju SAD i Evropa navodi se kako bi kontinuirano sprovođenje jakih politika protiv zagađenja vazduha značajno je smanjilo zagađenje česticama. Ali novi dokazi o učinku čak niskog nivoa zagađenja na zdravlje otkrivaju da sada skoro cijele Sjedinjene Države i Evropa ne ispunjavaju nove smjernice WHO . Ako bi zagađenje zadovoljilo nove smjernice WHO AQLI navodi da bi se moglo spasiti 68 miliona životnih godina u Sjedinjenim Državama i 527 miliona životnih godina u Evropi.

„Ažuriranjem AQLI novim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije zasnovane na najnovijoj nauci, bolje razumijemo stvarnu cijenu koju plaćamo za udisanje zagađenog zraka. Sada kada se naše razumijevanje utjecaja zagađenja na ljudsko zdravlje poboljšalo, postoji jači razlog da vlade to daju prioritetu kao hitno pitanje politike.“, kazala je direktorica AQLI Christa Hasenkopf.

Prema ovom istraživanju najveće koristi od poboljšanog zagađenja u Sjedinjenim Državama i Evropi koncentrisane su u specifičnim područjima kao što su kalifornijski okrug Mariposa – kojemu posljednjih godina prijete povijesni požari – i istočna Europa.

Bosna i Hercegovina je najzagađenija zemlja u Evropi. Konkretno, gradovi Tuzla i Zenica, i njihova okolna područja, vide visoke nivoe čestica zagađenja. Ako bi se zagađenje poboljšalo u skladu sa WHO smjernicama, stanovnici Tuzle bi na svoje dodali 2,5 godine na očekivani životni vijek.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad