Nakon gotovo tri decenije Republika Srpksa mogla bi donijeti Zakon o medijima. To je najavio entitetski premijer ne otkrivajući detalje, ali raspirujuću sumnju među medijskom zajednicom u dobre namjere vlasti.

Dok kraja ove ili najdalje do marta naredne godine pred narodne poslanike u Republici Srpskoj stiže Zakon o medijima. To je najavio premijer oprezno i bez otkrivanja više detalja, podvlačeći tvrdnje o dobrim namjerama.

Radovan Višković, predsjednik Vlade RS (27. 11. 2024.):

“Od prvog dana do danas na kreiranju tog zakona radi preko 20 predstavnika raznih institucija i medija. Nisu svi obuhvaćeni, jer onda bismo trebali da organizujemo svaki sastanak u ovoj sali Narodne skupštine i čini mi se da ne bismo došli nigdje kad bi svi počeli da pričaju, predlažu itd.”

Ipak, pogled opozicije prema najavama vlasti pun je sumnje. Iako ništa iz nacrta zakona formalno još niko nije vidio, zbog čega poslanici vlasti o ovoj temi i ne žele da govore, opozicionari poput Đorđa Vučinića ne sumnjaju da će objavljivanje nacrta potvrditi njihove slutnje.

Đorđe Vučinić, poslanik Liste za pravdu i red:

“Mislim da će to biti jedan prijedlog koji će otežati slobodnim medijima prisustvo i rad na prostoru RS. Ako ništa, s jedne strane će ih targetirati, s druge vjerujem da će učiniti, ako ništa kakvu takvu kočnicu da se slobodna misao dalje čuje.”

A slične slutnje ima i veliki dio medijske zajednice u Republici Srpskoj. Jer ko se o mlijeko opeče i u jogurt duva.

“Mediji su se kao bosi po trnju proveli prošle godine, kada je u NSRS usvajana kriminalizacija klevete koja je na kraju odobrena krajem jula prošle godine uprkos svim protivljenjima, ne samo medijske zajednice nego i međunarodnog faktora u Bosni i Hercegovini.”

Prilikom usvajanja kriminalizacije klevete vlast nije imala sluha za, u tom trenutku vrlo glasnu medijsku zajednicu, pa ni za upozorenja iz Brisela da je to čin skretanja sa evropskog puta. Tajnovitost u priči o Zakonu o medijima podsjeća upravo na taj period kaže Sandra Gojković Arbutina, napominjući da je posebno indikativno da se kriju imena članova radne grupe zadužene za kreiranje nacrta.

Sandra Gojković Arbutina, Nezavisne novine:

“Odmah nakon toga je počeo govor o Zakonu o medijima kojeg mi tražimo 20 godina. Apsolutno ih nije zanimao zakon o medijima. Tražimo, zato što u ovom momentu portali nijednim zakonom nisu regulisani. Ima ih trenutno po nekim procjenama 600 u Bosni i Hercegovini, ovako maloj zemlji. Od toga najmanje pola radi nelegalno i od toga 90% pripada političkim partijama i aktivni su najčešće u toku nekih izbornih kampanja.”

Gojković Arbutina, glavna urednica Nezavisnih novina krajem prošle godine dobila je poziv iz Vlade da bude dio radne grupe koja formalno od strane Vlade nikada nije formirana i koja se, prema njenim saznanjima, sastala ne više od tri puta. To nam je potvrdio još jedan član tog tijela u kojem je u tom trenutku bio i Goran Bubić, advokat Milorada Dodika u postupku koji se protiv njega vodim pred Sudom Bosne i Hercegovine. Na adrese Vlade stigao je niz upita N1 o Zakonu o medijima, jedan od posljednjih iz oktobra i dalje je bez odgovora. O toj temi posljednji put iz Vlade odgovoreno je u julu tvrdnjom da su članovi radne grupe univerzitetski profesori, glavni i odgovorni urednici u medijima, novinari, pravnici, predstavnici entitetskog udruženja novinara.

Sandra Gojković Arbutina, Nezavisne novine: “Nije mi najjasnije zašto se tu kalkuliše i kriju imena.”

Skrivanje imena, uz ostalo, razlog je za sumnji i Andrijane Pisarević. Iako trenutno mediji djeluju u skladu sa Zakonom o javnom informisanju iz 1997. godine, koji savremene oblike informisanja i ne poznaje, Pisarevićeva se donošenju novog zakona protivi i već sada tvrdi da neće doprinjeti bilo čemu, osim eventualnom sužavanju sloboda.

Andrijana Pisarević, Capital.ba:

“Najveći generatori govora mržnje su upravo ljudi koji dolaze iz vlasti. Ljudi koji stoje iza portala bez impressuma su obično ljudi koji su na ovaj ili onaj način vezani za vlast, za rukovodeće funkcije. Tako da ne vjerujem da ćemo dobiti bilo šta uključujući i transparentnost vlasništva u medijima, niti ćemo dobiti neka pametna rješenja.”

Jer da je povjerenje u vlast veće, nesporna bi bila potreba donošenja Zakona koji bi tretirao vlasništvo u medijima, krađu tekstova i forografija, odnosno autorskog rada, prava novinara, registar medija, ali i online medijski prostor.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje