I dok svjedočimo valu zastrašujućeg nasilja nad ženama, zakon o zaštiti žrtava u Federaciji BiH još uvijek u ladici. Iako je prošao sve procedure njegovo usvajanje će sačekati povratak sa godišnjih odmora. Do tada Sigurne kuće i njihovi uposlenici bez stalnog finansiranja, zavise od dobre volje nadležnih sa svih nivoa vlasti.

Korisnice Sigurne kuće ne žele pred kamere. Njihova nesigurnost još je veća nakon stravičnog ubistva Nizame Hećimović koja je odlučila da prijavi nasilje. Sistem još uvijek na strani nasilnika.

“Momenat prijave nasilja je najteži za žrtvu nasilja i upravo smo i vidjeli iz iskustava femicida da se žena nalazi u najkritičnijem i najopsanijem trenutku onog trenutka kada odluči izaći iz nasilnog odnosa. Ali želim isto tako da poručim da nasilje neće prestati samo od sebe, nasilje je progresivno i biće samo teže i ozbiljnije, bez stručne pomoći ne može biti zaustavljeno i da pozovem sve žrtve nasilja da se obrate za pomoć”, rekla je Mubera Hodžić Lemeš, menadžerica Sigurne kuće.

A kada se obrate za pomoć o njihovom daljem putu brinu nevladine organizacije i Udruženja koje se staraju o sigurnim kućama u Federaciji BiH. u Sigurnoj kući žrtva može boraviti do šest mjeseci nakon toga prepuštena je sama sebi, sistem je ne prepoznaje.

“Ekonomsko nasilje je jedna od vrsta nasilja koje vrlo često ženu drže taocem nasilnog odnosa, a nekada se žene zbog toga vraćaju u nasilan odnos zbog nemogucnosti ekonomskog osamostaljivanja stoga je jako važan momenat ekonomske podrške za žene do sada je izostajala podrška društvene zajednice kada je u pitanju ovaj segment”, rekla je Hodžić Lemeš.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, iako su je kritikovali mnogi zbog organizacije protesta protiv vlasti kojoj i sama pripada, odlučila je nastaviti rad na ovom važnom problemu.

Najgore što možemo učiniti je ubijediti sebe da nismo nadležni iako nisam nadležna da organizujem proteste, iako sam svjesna da će to izazvati određena politička pitanja i da će se preispitivati dobra namjera osjećala sam srcem da je to jedino ispravno i sa svako mora dići svoj glas.

Sigurnim kućama u cijeloj BiH, grad Sarajevo dodijelit će interventna sredstva. Broj poziva žrtava nasilja na SOS telefone je u proteklim danima uvećan i svaka pomoć je dobrodošla.

“Današnji dolazak gradonačelnice je meni važan personalno zbog jedne stvari a to je da moramo da imamo osobe u političkom spektru koje su zaintersovane da se urade konkretni koraci”, navela je Jasmina Mujezinović, direktorica Fondacije lokalne demokratije.

A konkretni koraci su stali negdje u Federaciji BiH. Zakon o zaštiti žrtava nasilja u porodici, iako je prošao sve procedure još uvijek skuplja prašinu u ladici.

“U međuvremeno u potpunosti je istekla javna rasprava, bio je ostavljen rok od mjesec dana, s obzirom da je to obaveza jer se u zakonu predviđa i finansiranje sigurnih kuća od strane kantona da i kantoni daju svoje mišljenje. Ono što ja znam zvanično da sam dobio mišljenje iz samo četiri Kantona”, naveo je Vibor Handžić, predlagač zakona u Domu naroda FBiH.

No zakon može biti usvojen i bez mišljenja nadležnih jer njegovu provedbu finansiraju građani koji ovih dana insistiraju na sistemskom rješavanju ovog problema. Zvjerski ubijena Nizama je bila sama.