Na marginama mostarskog sajma, brojni politički susreti. No, ovoga puta bez Milorada Dodika. Regionalni premijeri, ministri, predstavnici međunarodne zajednice, svako u svom domenut, iskoristili su priliku da pošalju poruke od interesa. Andrej Plenković o odlukama Schmidta i Izbornom zakonu. Ana Brnabić o Kosovu i Otvorenom Balkanu. A otvoreno je i pitanje međudržavnih gasnih interkonekcija. Jedini koji je sve ugostio a nije se obratio je, Dragan Čović.

“Iznenadila sam se”, rekla je premijerka Ana Brnabić predsjedavajućoj Vijeća ministara, Borjani Krišto. Razlog je bio pokazatelji ekonomske razmjene između dvije zemlje, koji su, prenijela je Brnabić, na izuzetno visokom nivou. Stoga je iskoristila govornicu mostarskoj sajma da propagira ideju “Otvorenog Balkana”.

“Ja bih želela na kraju samo još jednom da zamolim sve iz BiH da razmisle još jednom o uključivanju u inicijativu Otvoreni Balkan, to nema nikakve veze pkratnično sa politikom osim što će svakako smanjiti tenzije u ovom trenutku. U inicijativi učestvuje Republika Srbija, Sjeverna Makednodonija, Albanija, dobro bi nam svima došla i BiH, ali i Crna Gora”, kazala je Ana Brnabić, premijerka Republike Srbije.

Regionalni premijeri iskoristili su užarenu situaciju na političkoj sceni da razmijene stavove s ovdašnjim nosiocima vlasti oko plinskih interkonekcija, Nove istočne iz Srbije i Južne iz Hrvatske. Oba ova pitanja trebala su biti dijelom sjednice Vijeća ministara prošle sedmice, no nije bilo saglasnosti unutar Kolegija.

“Ne vidim nijednog razloga zašto bi to bilo problem, sve što je intres bilo koga, bilo kojeg entiteta ja mislim da je to prije svega interes BiH, tako da smo se dotaknuli općenito o tim projektima I ja sam kazala I u okviru Vijeća ministara moja intencija I želja jeste da radimo uz međusobno uvažavanje, uz potporu svim projektima”, navela je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.

No, jedan od ključnih pregovarača ni jučer, ni danas, nije bio za stolom. Milorad Dodik nije prisustvovao sastancima na marginama a ni samom otvaranju sajma. Ranije je poručio kako Vijeće ministara neće raditi ukoliko se ne riješi Istočna interkonekcija. Elmedin Konaković zbunjen stavom i razočaran što danas nije imao priliku s Dodikom razgovarati oči u oči.

“Čudno je da Dodik iz RS uslovljava da to bude Južna interkonekcija, kada smo mi rekli da je uredu da bude ta Južna interkonekcija. Mi smo rekli da je to uredu i samo treba da dođe na Vijeće ministara BiH. Ne može RS potpisivati ugovor sa Srbijom niti implementirati taj projekat. Mi smo spremni na dogovor i kompromis, nadam se da su i oni. Čini mi se da se oni malo slabo snalaze u politikima dogovora, više se snalaže kada je politika konflikta”, kazao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

Premijer Republike Hrvatske, Andrej Plenković govornicu je pak iskoristio da govori u Christianu Schmidtu s kojim je dijelio prvi red na mostarskom sajmu. Pred gostima sajma hvalio je njegova posljednja rješenja, pred novinarima pak, negirao da je u istima učestvovao. Bitno je, kaže Plenković da je zemlja konačno funkcionalna. Na pitanje koliko funkcionalna može ostati sa prostom parlamentarnom većinom u jednom entitetu I konstantnim prijatnjama otcjepljenjem iz drugog entiteta, Plenković odgovara.

“Što se tiče većine, ja funkcioniram na većini od jednog zastupnika ili dva već sedam godina, to nije nikakav problem ako ljudi imaju međusobno povjerenje ako su se dogovorili o strateškim ciljevima i ako imaju stalan otvoren iskren dijalog kao partneri u različitim vrstama koalicija. Što se tiče općeg funkcioniranja BIH mi podržavamo teritorijalnu cjelovitost BiH protiv smo bilo kakvih separatističkih težnji tu uopće nema dileme”, pojasnio je Andrej Plenković, premijer Republike Hrvatske.

Teren se stvari i za novu rundu pregovora o dodatnim izmjenama Izbornog zakona. Lider HDZ-a Dragan Čović koji je ugostio brojne u Mostaru, nijednom se nije obratio medijima, no ranije je poručio kako bi dogovor mogao biti konačan u narednih šest mjeseci. Lider Naroda i pravde, Konaković pak stava kako i trojka ima svoje zahtjeve a na temeljima propalih dogovora iz Neuma, koji idu u smjeru, između ostalog, ukidanja etničkih prefiska.