Zamka zvana birokratija: Šta sve može poći po zlu s eksproprijacijom zemljišta za izgradnju gasovoda

Jerlagić je na početku razgovora rekao nešto više o američkoj kompaniji AAFS Infrastructure and Energy LLC čiji su predstavnici stigli u glavni grad BiH.

"Da budem iskren, nisam čuo za tu kompaniju, ali tokom proteklih nekoliko dana, kada se već govorilo o njihovom boravku u BiH, istražio sam – moderno rečeno, izgooglao informacije. Radi se o kompaniji koja ima zaista veliko iskustvo kada je u pitanju infrastruktura, posebno u domenu gasne infrastrukture. Ne toliko u električnoj energiji, ali kada je riječ o gasu, zaista su respektabilni", naveo je Jerlagić.

Državna imovina kao važna stavka

U ovom trenutku se sa sigurnošću ne može reći da će upravo ova kompanija preuzeti cijeli projekt relizacije Južne interkonekcije kao ni to da će BiH možda u narednom periodu posjetiti i predstavnici nekakvih drugih američkih kompanija. Međutim, pitali smo Jerlagića da sa stručnog aspekta prokomentariše mogućnost koncesije i da li smatra dobrim rješenjem da to upravo bude navedena američka kompanija?

"Više puta sam u zadnjih nekoliko sedmica rekao da prije svega sve mora biti po zakonu. Imali smo zakon koji je donesen prije nepunu godinu kada se govorilo o bh. kompaniji BH Gas koji je bio spomenut u zakonu. Sada imamo jednu novu ad hoc situaciju s američkom kompanijom koja bi trebala biti nosilac izgradnje kompletnog projekta, odnosno nosilac koncesije. Želim poručiti da sve mora biti po zakonu – da ova kompanija dobije koncesiju na zakonit način, bilo da se radi o samoinicijativnoj ponudi ili javnom pozivu, ali prije svega da taj dio legislative bude zadovoljen. Također, želio bih napomenuti da se, kada govorimo o nekom stranom ulagaču koji bi došao u BiH, ne bi smio ponoviti scenarij poput onog s Viaductom. Ovaj projekat je mnogo skuplji i mnogo značajniji za BiH nego jedna, dvije ili tri male hidroelektrane", naglasio je Jerlagić.

Dodao je i da prilikom realizacije Južne interkonekcije treba voditi računa i o državnoj imovini, tačnije, njenim raspolaganjem.

"Svjesni smo da projekat od granice s Hrvatskom, od općine Posušje pa do srednje Bosne, prolazi stotinama kilometara teritorije koja može biti i državno zemljište. Tu imamo i situaciju sa visokim predstavnikom i zabranom raspolaganja državnom imovinom. Smatram da je taj dio na neki način rješiv i da će se riješiti. Međutim, vjerovatno postoji i velika površina zemljišta koja je u privatnom vlasništvu. Ako je privatno vlasništvo i ako je sve uredno, eksproprijacija ide i sve može biti u redu. Ali ako se radi o zemljištu koje je nekada bilo nacionalizovano, a sada je u procesu restitucije, to može otvoriti ogromna pitanja – da li je to zemljište pravno uređeno, da li je spremno za eksproprijaciju ili će biti vraćano starim vlasnicima. Da se ne bi stvorio pravni vakuum i neriješena situacija, te da kompanija koja krene u ovaj projekat sutra ne bi tužila BiH zbog izgubljene dobiti, upozoravam na vrijeme da se sve te stvari moraju predvidjeti, posebno ako se bude mijenjao postojeći zakon u Federaciji BiH, kako se ne bi stvorio neki novi Viaduct", upozorio je Jerlagić.

Govoreći o finansijskom okviru, Jerlagić je konstatovao da je riječ o velikom izazovu i istom takvom projektu, međutim, nije mogao procijeniti koliko bi zapravo on mogao koštati.

"Teško je u ovom trenutku govoriti o vrijednosti samog projekta. Čuli smo izjave pojedinih političara, posebno iz vlasti, da je projekat praktično spreman već na početku godine. Ja bih rekao da, ako uspijemo završiti dokumentaciju do jeseni ove godine, to će biti izuzetno brzo (realizacija), čak i rekordno brzo. Znamo da tu postoji odgovornost Federacije BiH, kantona – radi se praktično o tri, odnosno četiri kantona – zatim općina, tako da ima zaista puno birokratije. Ako do jeseni dobijemo kompletnu dokumentaciju, to će biti pun pogodak", istakao je naš sagovornik.

S obzirom na to da su intenzivirane posjete Amerikanaca u BiH interesovalo nas je da li je to ujedno i poruka da su zainteresovani da se pitanje Južne interkonakcije riješi pa i po cijenu preskakanja određenih političkih interesa poput ideje lidera HDZ-a o osnivanju posebne kompanije u Mostaru ili zahtjeva SNSD-a da se paralelno ide i s novom istočnom interkonekcijom?

"Meni je prije svega drago da se ide u ovakve infrastrukturne projekte. BiH u ovom trenutku govori o alternativi. Četrdeset godina smo bili vezani isključivo za istočnu interkonekciju i ruski gas. Sada imamo priliku da prvi put dobijemo i Južnu interkonekciju, kao alternativu ruskom gasu. S druge strane, otvaraju se i novi procesi. Svjesni smo da imamo obnovljive izvore energije, ali oni su ranjivi – ni vjetra ni sunca nema uvijek. Termoelektrane se polako gase. Gas se može koristiti kao balans, posebno u zimskom periodu za grijanje stanovništva, kao i djelimično za industriju. Međutim, dobar dio godine taj gasovod bi bio praktično prazan. Ako bismo imali gasnu elektranu, recimo u Kaknju na prostoru starih blokova termoelektrane koji su van funkcije, ili u Mostaru, tada bi gasovod bio u upotrebi tokom cijele godine. To ima smisla i zbog povrata investicije, jer je pitanje isplativosti ako se koristi samo tri do četiri mjeseca godišnje. Također, smatram da je u ovom trenutku najmanje važno gdje će nova kompanija biti smještena – da li u Mostaru, Širokom Brijegu, Konjicu ili Sarajevu. Bitno je da uprava te kompanije bude stručna, da vodi kompaniju na ispravan način i da ne zloupotrebljava položaj, naprimjer kroz 'zavrtanje ventila' radi političkih ustupaka. Ipak, mislim da do toga neće doći i da se o tome ne bi trebalo ni razmišljati, a kamoli pokušavati. Vrijeme političkih ucjena je daleko iza nas. Ovo je ulazak u novo infrastrukturno vrijeme i dolazak američkog kapitala koji će imati i svoje interese u BiH", smatra Jerlagić.

Nova Istočna interkonekcija

Jerlagić je govorio i o benefitima Južne interkonekcije po građane te da li je realno očekivati niže cijene gasa.

"Svaki put kada imamo konkurenciju, cijene su povoljnije. Međutim, da bi konkurencija postojala, moraju biti aktivna oba pravca i oba izvora. Ako se donese evropska odluka o zabrani transporta ruskog gasa preko zemalja Evropske unije, tada nećemo imati dva pravca, već ponovo samo jedan. U tom slučaju teško je prognozirati da li će cijena biti niža od sadašnje", konstatovao je.

U javnosti se mnogo vodi politika i o novoj Istočnoj interkonekciji. Upitali smo Jerlagića da li se i on zalaže za to da se dobije još jedan tok iako on opet dolazi iz Rusije?

"Najradije bih vidio jugoistočni tok koji bi dolazio iz Azerbejdžana. Tada bismo imali tri nezavisna izvora snabdijevanja. Ne treba se zanositi da smo veliki potrošač. Nama je važnije da stvorimo povezanost južne i istočne interkonekcije, da gas može teći i u suprotnom smjeru – od Krka prema Srbiji i Bugarskoj. Ako bi se realizovala i jadransko-jonska ili jugoistočna interkonekcija, imali bismo zaista tri nezavisna izvora. To su krupni infrastrukturni projekti koji su BiH prijeko potrebni", istakao je Jerlagić pojašnjavajući zatim koliko bi vremenski trajala izgradnja gasovoda od Posušja do srednje Bosne:

"Ako bi se ove godine završila kompletna dokumentacija i dozvole, realan rok za ovakve projekte je tri do pet godina. Moja procjena je da bi oko četiri godine bilo potrebno do dobijanja upotrebnih dozvola i potpune funkcionalnosti projekta".

U kontekstu državne imovine - pitanja kojeg je neophodno riješiti za realizaciju Južne interkonekcije, pitali smo Jerlagića da li je realno za očekivati da će u parlamentu postojati saglasnost bez intervencije visokog predstavnika?

"Ta paralela s dodjelom zemljišta za Ambasadu SAD-a nije potpuno ista. Tada nismo imali ovako krute zabrane raspolaganja državnom imovinom. Osim toga, radilo se o mnogo manjoj površini. Očekujem da će visoki predstavnik ipak ublažiti okvir i omogućiti rješavanje ovakvih infrastrukturnih projekata, poput Koridora 5C. Više me brine zemljište koje je nekada bilo nacionalizovano, a sada je u procesu restitucije. Dakle, da pojednostavim, ako je određena površina zemljišta nacionalizacijom oduzeta fizičkim licima, a danas se vodi proces restitucije, država više nije vlasnik tog zemljišta. Postoje fizička lica koja polažu pravo na povrat. S njima će se morati praviti saglasnosti i ugovori, a ne klasična eksproprijacija. Toga se plašim i zato upozoravam na vrijeme – da se kompletna trasa riješi zakonito i unaprijed, kako se investitor ne bi doveo u problem", zaključio je Jerlagić u razgovoru za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad