Tokom panela o sekularizmu, održanom u sklopu Sarajevo Festa u Narodnom pozorištu, jedna od učesnica iz publike skrenula je pažnju na problem nepostojanja krematorija u Bosni i Hercegovini što prema njezinim riječima ukazuje na manjak sekularnosti u zemlji, i religijski monopol.

Kremiranje je proces spaljivanja tijela preminule osobe na vrlo visokim temperaturama, a nakon kremacije kosti se melju u prah i zajedno s pepelom stavljaju u urnu, posudu koja se koristi za čuvanje pepela.

“Ne samo da određuju kako da živimo, već nam diktiraju i smrt i kako da se pokopamo kad umremo”, rekla je.

Građanka Sarajeva, koja se predstavila kao Bosanka, iznijela je svoju dugogodišnju borbu da se izgradi prvi krematorij u BiH.

“Nisam mogla ovjeriti svoje posljednje želje kod svakog notara”, rekla je. Dodala je da se još u Bosni i Hercegovini čude za civilizacijski način ukopa nakon kremiranja, odnosno spaljivanja posmrtnih ostataka, iako je ovo “zemlja živih lomača”.

Ona je rekla da se zbog toga tijela mrtvih moraju prevoziti u Hrvatsku ili Srbiju radi kremiranja.

Da li su ateisti marginalizovani?

Poručila je da, po njenom mišljenju, nepostojanje krematorija pokazuje da Bosna i Hercegovina još ne primjenjuje sekularne principe.

Građanka Sarajeva, nezadovoljna inertnošću vlasti, podsjetila je prisutne na samospaljivanje Grahama Bamforda, Britanca koji je 1993. godine žrtvovao svoj život kako bi skrenuo pažnju na stradanja u BiH.

“Ako se nastavi ignorisati ovaj problem, možda će trebati nešto radikalno kako bi se ljudi probudili”, rekla je žena iz publike.

Izgradnja prvog krematorija u Sarajevu, na groblju Vlakovo, trebala je biti završena 2020. godine, ali su radovi obustavljeni zbog nedostatka potrebnih dozvola.

Kremiranje je proces spaljivanja tijela preminule osobe na vrlo visokim temperaturama, obično između 870°C i 980°C. Taj proces se odvija u specijalnim pećima krematorija koje su dizajnirane da unište organsko tkivo, ostavljajući iza sebe samo pepeo i male dijelove kostiju. Nakon kremacije, preostale kosti se melju u fini prah i zajedno s pepelom stavljaju u urnu.

Iako su neki gradovi u BiH predvidjeli mjesta za polaganje urni, krematorij još uvijek ne postoji, što prisiljava obitelji da traže alternative u susjednim zemljama, što im stvara dodatne troškove.

Ovo je otvorilo među panelistima raspravu o tome da li su ateisti i oni koji ne prakticiraju religiju marginalizirani u Bosni i Hercegovini, jer su čak i posmrtni rituali definisani prema dominantnim vjerskim praksama, dok se alternative, poput kremiranja, ignoriraju ili smatraju neprihvatljivima.