Zašto bi galon nafte od 5 dolara mogao srušiti Trumpovu administraciju?

Rast cijena nafte, rat na Bliskom istoku i političke odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa imaju direktne posljedice po globalnu ekonomiju, ali i po svakodnevni život građana širom svijeta. Profesor Edin Mujkić smatra da je poskupljenje energenata samo jedan dio mnogo šireg ekonomskog problema koji bi mogao imati ozbiljne posljedice.

Nafta pokreće svjetsku ekonomiju

Prema njegovim riječima, rast cijena nafte je očita nuspojava aktuelnih geopolitičkih događaja, ali istovremeno i indikator mnogo dubljih ekonomskih potresa.

„Cijena nafte je očita nuspojava ovih događaja. To je nešto što ljudi vide svaki dan na benzinskim pumpama, bilo da je to u Bosni, Njemačkoj, Americi ili Japanu. To direktno utiče na njihov novčanik i životni standard. Međutim, druga stvar na koju ljudi ne obraćaju pažnju je da nafta pokreće sve. Od nje se pravi plastika, vještačka đubriva, a bez njenih derivata nema ni bakra ni čipova. Ovo je daleko više od same cijene benzina; svjetska ekonomija poprilično brzo gubi kontrolu. Čak i da Trump sada obustavi sve aktivnosti, mi smo narednih šest mjeseci osuđeni na visoke cijene i povećanje troškova, što bi moglo dovesti do globalne ekonomske recesije“, kaže Mujkić.

Galon goriva od 5 dolara kao politički problem

Poseban problem za američku administraciju mogao bi nastati ukoliko cijena goriva u SAD-u nastavi rasti. Trenutno je prosječna cijena galona oko 3,4 dolara, ali bi rast na 4 ili 5 dolara imao ozbiljne posljedice po životni standard građana.

„Trump je 'posljedica luksuza'. On je 2020. izgubio zbog ekonomije, a Biden ju je popravio do 2024. Ljudi su tada imali luksuz da izaberu nekoga poput Trumpa jer je nezaposlenost bila niska (oko 4%), a gorivo jeftino. Amerika je ruralna država, ljudi prelaze ogromne kilometraže i ne mogu funkcionisati bez goriva. Ako galon skoči iznad 4 dolara, prosječan Amerikanac mora trošiti preko 100 dolara sedmično na gorivo. To povlači racionalizaciju u restoranima i putovanjima, a aviokompanije se suočavaju s ogromnim troškovima. Ekonomija je pod Trumpom već krenula nizbrdo – u februaru smo izgubili 92.000 radnih mjesta. Ovo s Iranom je definitivno kap koja je prelila čašu“, navodi Mujkić.

Rat s Iranom i političke procjene

Govoreći o američkoj politici prema Iranu, Mujkić smatra da takav potez Trumpu politički nije bio potreban.

„Apsolutno mu nije trebalo. Njegova baza ovo ne podržava; ankete pokazuju da tek oko 29% ljudi stoji uz ovo. Izabran je na obećanju da neće uvlačiti Ameriku u nove ratove, a onda je potpuno promijenio priču. Mislim da je vjerovao u 'venecuelanski scenario' jer ne razumije geopolitiku, a okružen je ljudima koji mu samo povlađuju jer im je boravak u toj administraciji najveći životni domet. Takođe, Elon Musk je otpustio 370.000 ljudi iz federalne administracije, uključujući stručnjake koji bi mu mogli dati pravi savjet. Mislim da ga je Benjamin Netanyahu 'navukao na tanak led' najavom bombardovanja Irana, jer Trump nije mogao dopustiti da on ne bude u centru pažnje kao veliki ratnik. Američka vojska je najjači 'čekić' na svijetu, ali oni nisu imali strategiju šta uraditi nakon što 'zakucaju ekser'. Trumpovi postovi na Truth Social pokazuju da su ga posljedice već počele brinuti“, ističe Mujkić.

Nezadovoljstvo u zaljevskim državama

Aktuelna situacija stvara probleme i u zemljama Zaljeva, posebno onima koje se u velikoj mjeri oslanjaju na turizam.

„Problem je ogroman. Emirati, Bahrein, Katar i Kuvajt su vrlo nezadovoljni. Biznismeni iz Emirata su bijesni jer im ovo direktno ugrožava turizam od kojeg žive. Ipak, treba biti oprezan – Saudijska Arabija ovdje vjerovatno i dalje podržava Trumpa zbog svojih dugoročnih ciljeva, pa postoji konkurencija i razdor unutar samog zaljeva“, kaže Mujkić.

Povećanje cijene nafte pogoduje Rusiji

Prema Mujkiću, posljedice aktuelnih dešavanja direktno utiču i na rat u Ukrajini, jer rast cijena nafte odgovara Rusiji.

„Sve što Trump radi pogoduje Vladimiru Putinu. Bilo da je u pitanju raskol u NATO-u oko Grenlanda ili ukidanje vojne pomoći Ukrajini čim je došao u Bijelu kuću. Rusija u ratu mora imati cijenu barela od 100 dolara da bi se finansirala. Sve što se sada dešava u Iranu podiže cijenu nafte i direktno puni ruski budžet. Vidimo da Amerika čak razmatra ukidanje naftnih sankcija Rusiji, što znači da će Putin ponovo moći nesmetano finansirati rat u Ukrajini. Mislim da iza svega stoji Putinov uticaj na Trumpa“, smatra Mujkić.

"Dodik nije dobio što je platio, slikanje po hodnicima Vašingtona je ponižavajuće"

Govoreći o Balkanu i odnosu američke administracije prema Bosni i Hercegovini, Mujkić ocjenjuje da trenutno ne postoji jasna strategija.

„Amerika trenutno nema nikakvu vanjsku politiku, sve su to ad-hoc odluke. Strategija za nacionalnu sigurnost se uopšte ne prati. Što se tiče Dodika, to je djelimičan uspjeh lobiranja, ali on nije dobio ono što je platio. Ljudi poput Michaela Flynna sada rade isto što i Rudy Giuliani – pokušavaju pokupiti mrvice hljeba i izvući novac iz RS obećavajući uticaj koji više nemaju. Slikanje po hodnicima Vašingtona je ponižavajuće. Ako ne možete ući u kancelariju kongresmena, vi ne lobirate na pravi način“, navodi Mujkić.

Lobiranje bh. zajednice u SAD-u

Na kraju ističe da bosanskohercegovačka zajednica u Sjedinjenim Američkim Državama nema dovoljno profesionalan pristup lobiranju.

„Naše lobiranje se svodi na entuzijazam, a ne na profesionalizam. Entuzijazam ne može pobijediti ozbiljnu strategiju. Imamo treću generaciju naših ljudi koji polako gube vezu s BiH. Ako Sarajevo nema ozbiljnu strategiju i profesionalne firme koje lobiraju kod osoblja kongresmena, sve je to kratkog daha. Vanjska politika SAD-a prema BiH je decenijama zavisila od profesionalaca u State Departmentu, a ne od lobista. Pošto su ti stručnjaci dobili otkaze, sada imamo ovu konfuznu situaciju“, zaključuje Mujkić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad