Zašto BiH i 30 godina kasnije potresaju iste podjele? Psihoterapeutkinja: Nismo preradili traumu

Vehabović Rudež smatra da bosanskohercegovačko društvo nije preradilo ratnu traumu te da ono čemu danas svjedočimo ne proizlazi isključivo iz posljednjeg rata.

„Mi zapravo nismo preradili traumu i kod nas se radi o nekim historijskim sjećanjima i prenošenjima traume iz nekih davnih vremena“, kazala je.

Objasnila je da osjećaj ugroženosti jednog naroda može biti prenošen generacijama, kroz razgovore i ono što odrasli prenose djeci, stvarajući osjećaj da je određena zajednica žrtva koja se mora braniti.

„Ne možemo prihvatiti da su pojedinci iz našeg naroda radili takva zlodjela“

Govoreći o odnosu prema ratnim zločinima, Vehabović Rudež ukazala je na mehanizam poricanja.

„Čak i ako vam se informacije daju iz izvora koji su provjereni, reći ćete: 'Ma ne, to je neka laž, to nije moguće', jer ne možemo prihvatiti da su dio našeg naroda ili pojedinci iz našeg naroda radili takva zlodjela“, kazala je.

Naglasila je da pritom misli na sve tri strane.

Prema njenim riječima, problem predstavlja i crno-bijelo posmatranje prošlosti u kojem se vlastita zajednica vidi isključivo kao žrtva.

Govoreći iz perspektive psihologa i psihoterapeuta koji je više od 30 godina radio s traumatiziranim osobama iz sva tri naroda, rekla je da se i veličanje ratnih zločinaca može posmatrati kroz prizmu straha i osjećaja nemoći.

„Kad gledamo ratne zločince koji se veličaju, dakle, kad bih ja rekla sada kao psiholog i psihoterapeut koja je preko trideset godina radila sa traumatiziranim osobama iz sva tri naroda, da je zapravo sva ova veličanja bilo kojeg ratnog zločinca jedan ogromni strah, jedan ogromni osjećaj nemoći – da li bi ljudi to prihvatili?“, upitala je.

„Bol je bol“

Vehabović Rudež upozorava da se u BiH ponavlja pitanje čija je trauma veća.

„Bol je bol“, naglasila je.

Istakla je da je radila s ljudima iz sva tri naroda koji su izgubili djecu, muževe i druge članove porodice.

„Gdje je više bilo gubitaka, to su historijske činjenice, to su podaci, ali ne smijemo negirati da postoje i na drugoj strani patnje“, kazala je.

Prema njenim riječima, ljudi u Bosni i Hercegovini su ranjeni bez obzira na nacionalnu pripadnost, a mržnja može predstavljati svojevrsni mehanizam odbrane.

Tri školska sistema i tri pogleda na rat

Problem vidi i u načinu na koji se o prošlosti govori novim generacijama.

„Mi imamo tri školska sistema u kojima svaki sistem objašnjava svoj pogled na rat“, kazala je.

Smatra da se zbog toga ne treba čuditi kada mladi ljudi preuzimaju informacije i obrasce koji im se prenose.

Kao jedan od mogućih modela suočavanja s prošlošću spomenula je iskustvo Njemačke nakon Drugog svjetskog rata.

Istovremeno je naglasila ulogu nevladinog sektora i medija koji rade na pomirenju.

„Nama nije bitno sad opraštanje, to je individualna stvar“, kazala je, dodajući da je pitanje hoće li osoba koja je izgubila članove porodice nekome oprostiti njena lična odluka.

Ali, naglašava, društvo mora stvarati uslove za pomirenje i zajednički život bez novih ratova.

„Mediji mogu pomoći“

Posebnu odgovornost u tome, prema njenom mišljenju, imaju mediji.

„Tome mogu pomoći mediji načinom na koji izvještavaju, da nije senzacionalistički ili da nije napuhavanje i da ne budi tu traumu kod nas na ovom prostoru“, kazala je.

Prisjetila se i iskustva rada pri Međunarodnom Crvenom križu kao konsultantica za porodice nestalih.

Govorila je o ljudima različitih nacionalnosti koji su izgubili članove porodica i koji su godinama sjedili za istim stolom.

„Ispočetka to nije bilo nimalo ugodno. Poslije, to su ljudi koji prihvataju da i druga strana ima jednaku bol“, rekla je.

O slučaju mladog fudbalera: „Moramo odvajati čija su djela“

U završnom dijelu razgovora voditeljica Novog dana navela je informaciju da je Akademija Fudbalskog kluba Sarajevo odlučila prekinuti saradnju s mladim fudbalerom Veljkom Vučetićem zbog toga što je njegov otac objavom na društvenim mrežama odao počast Ratku Mladiću.

Vehabović Rudež odmah je naglasila da za taj slučaj ranije nije znala.

Nakon što joj je voditeljica objasnila o čemu je riječ, ocijenila je da je pogrešno postupke roditelja pripisivati djetetu.

„Ja mislim da jeste, da to nigdje ne vodi, da jedan mladi fudbaler koji je došao – on nije uradio to, to je uradio njegov otac“, kazala je.

Poručila je da se mora jasno razdvojiti odgovornost pojedinaca.

„Dakle, moramo odvajati čija su djela. Ako je neko napravio to, okej, to je otac, ali to dijete, ako je tu, zalaže se, želi da se pokaže i dobije svoju priliku – kako se on ponaša u kolektivu?“, upitala je.

Prema njenom mišljenju, odgovornost se ne može automatski proširivati na ljude iz nečijeg okruženja.

„Jedan je počinio, svi su oko njega krivi, odnosno svi su isti“, opisala je upravo takav način razmišljanja.

„Vrlo je loše vrijeme da bi se kupili poeni“

Vehabović Rudež upozorila je da bi društvo trebalo smirivati tenzije umjesto da ih dodatno podgrijava.

„Mislim da se kupe poeni, ali vrlo je loše vrijeme da bi se kupili poeni“, kazala je.

Smatra da bi se društvo trebalo okrenuti suočavanju s vlastitim bolom, gubicima i nestalim članovima porodica.

„Ovo bi trebalo da se smiruje i da se mi nekako okrenemo da raščišćavamo svoje boli koje nosimo, svoje gubitke, svoje nestale članove porodice, sve to što postoji na ovom teritoriju“, zaključila je Vehabović Rudež.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad