Zašto cijene u BiH ne padaju? Stručnjak za N1 tvrdi da su trgovačke marže dvostruko veće nego u Evropi

O ekonomskim pokazateljima, životnom standardu i mjerama vlasti u emisiji Novi dan govorio je profesor Aziz Šunje s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Godišnja inflacija u junu je sa majskih 5,6 pala na 4,2 posto, ali Šunjo ističe da rast cijena i dalje ozbiljno pogađa građane.

"Inflacija se osjeća i reflektira se kroz pad životnog standarda ukoliko rast cijena ne prati rast primanja. Energenti poskupljuju, a pitanje je dana kada će poskupjeti i električna energija", kazao je.

Prema njegovim riječima, građani za isti iznos novca danas mogu kupiti manje, jer su porasle cijene i proizvoda i usluga.

Šunjo smatra da trgovački lanci imaju prostora za snižavanje cijena, navodeći da su njihove marže u Bosni i Hercegovini dvostruko veće nego u Evropi.

"Ako je marža trgovačkih lanaca u Evropi oko tri posto, a u Bosni i Hercegovini šest, sedam ili osam posto, jasno je da postoji prostor za smanjenje cijena", rekao je.

Dolazak novih trgovačkih lanaca, prema njegovom mišljenju, trebao bi povećati konkurenciju i dovesti do smanjenja marži.

Komentirajući odluku Vlade FBiH kojom je poslodavcima omogućeno da radnicima do kraja godine isplaćuju dodatnih 300 KM mjesečno bez poreza i doprinosa, Šunjo je kazao da je riječ o mjeri palijativnog, a ne sistemskog karaktera.

"To zavisi od poslodavaca – hoće li isplatiti taj novac i kome će ga isplatiti. Mnogo logičnije bilo bi smanjiti poreze i doprinose na plate", smatra Šunje.

Sistemske mjere bi, dodaje, morale uključivati smanjenje poreza, racionalizaciju javne potrošnje, podršku poduzetništvu i reformu državnih preduzeća.

Šunjo je ocijenio da Vlada nije dovoljno kompetentna da odgovori na trenutne ekonomske izazove.

"Fokus mora biti na poticanju poduzetništva i ljudima koji pokreću nove biznise, a ne na tome da se hvalimo brojem inspekcijskih nalaza", rekao je.

Posebno je upozorio na loše upravljanje državnim preduzećima, sporu izgradnju autoputeva i zapuštenu željezničku i energetsku infrastrukturu.

"Autoput gradimo 25 godina, a nismo nigdje stigli. Naše željeznice su katastrofa, a energetska infrastruktura je zapuštena", kazao je.

Kao veliki problem izdvojio je i način izbora menadžera u javnim preduzećima, navodeći da se funkcije često dodjeljuju kao nagrada za političku lojalnost, umjesto prema stručnosti i rezultatima.

Govoreći o energiji, Šunjo je kazao da Bosna i Hercegovina nema ozbiljnu energetsku strategiju, dok su termoelektrane zastarjele, a razvoj solarne energije usporavaju brojne zakonske barijere.

Na kraju je naglasio da bi hrana i energija morale biti strateški prioriteti države.

"Imamo ogroman potencijal za razvoj poljoprivrede, posebno organske proizvodnje, ali su ljudi prepušteni sami sebi. Država bi morala garantirati otkup i ulagati u prerađivačke kapacitete", zaključio je Šunje.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad